Debata o upravljanju državnom imovinom u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu javnosti, a političke stranke i lokalni dužnosnici različito tumače moguća rješenja. Najnovija izjava lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, u kojoj je nagoviješten pritisak na OHR da povuče odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, izazvala je burne reakcije, kako među političkim partnerima, tako i u stručnim krugovima.
Čović je poručio da bi visoki predstavnik trebao omogućiti nastavak investicija i normalan rad gospodarstva, dok kritičari upozoravaju da se iza takvih poteza često kriju lični interesi i politički obračuni. „Onaj koji je nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom izda svoje autentično tumačenje“, izjavio je ministar pravde Davor Bunoza, ističući kako je problem što posljednje odluke OHR-a i Ustavnog suda definiraju poljoprivredna i šumska zemljišta kao državnu imovinu, a to ograničava investicije i uzrokuje finansijske gubitke.
Problemi se vide i na terenu, posebno u Hercegovini, gdje su nezakonite prodaje zemljišta i koncesija, često strancima i po simboličnim cijenama, već postale svakodnevica. Predstavnik nevladine organizacije Mario Ćosić upozorava da se radi o ozbiljnoj sprezi kriminala i politike, naglašavajući da je kontrola nad tim područjima koncentrirana u rukama političkih lidera.
S druge strane, politički analitičari i pravni stručnjaci ističu da bi rješenje mogla biti državna komisija za upravljanje državnom imovinom, koja bi, na temelju postojećeg zakona, mogla donositi izuzeća i omogućiti da investicije ne budu blokirane. Predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda Šefik Džaferović ističe da je to zakonski moguće, ali da za realizaciju treba politička volja i konsenzus u Parlamentarnoj skupštini.
Aktivisti i opozicija, poput Kemala Ademovića, upozoravaju da se pravosudni organi već bave slučajevima nezakonitog raspolaganja državnom imovinom te da pritisak na OHR ne smije ometati zakonitu istragu. Stručnjaci naglašavaju kako bi hitno zakonodavno djelovanje Parlamenta BiH moglo stabilizirati situaciju i omogućiti jasne procedure za korištenje državne imovine.
Iz OHR-a su podsjetili da je konačna odgovornost na Parlamentu BiH i njegovim zastupnicima, te da visoki predstavnik neće sam donijeti odluke, već da je ključno da politički lideri pokažu spremnost na kompromis i iznađu održivo rješenje koje će uskladiti interese države, investitora i lokalnih zajednica.
Situacija ostaje napeta, a rješenja politički osjetljiva, dok zemlja balansira između potrebe za privrednim razvojem i zaštite državne imovine, koja je predmet dugogodišnjih sporova i kontroverzi.
