U Crnoj Gori je, prema podacima baze Safejournalists.net, tokom prošle godine registrovano 28 napada, prijetnji i pritisaka na novinare, javlja Anadolija.
Na predstavljanju izvještaja "Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednost novinara 2022", potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković kazala je da je u istom periodu Uprava policije registrovala 21 napad, što znači da sedam slučajeva, odnosno 25 odsto, nije prijavljeno policiji.
"Iako je broj napada isti kao i prethodne godine, načini na koji se izvršavaju ti napadi se mijenjaju pa smo tako tokom prošle godine imali i prvi slučaj iznude", kazala je Camović Veličković na konferenciji za novinare.
Ona je navela da je u posljednje tri godine u Crnoj Gori registrovan je 81 slučaj prijetnji, napada ili ugrožavanja novinara i medija.
Kako je kazala Camović Veličković, od ukupnog broja registrovanih slučajeva u policiji, nadležni tužilac je 12 događaja kvalifikovao kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, sedam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok je pet događaja nerasvijetljeno.
"Tokom prošle godine prepolovljen je broj prijetnji smrću novinarima, kojih je bilo dvije, ali imamo ogroman porast u broju registrovanih verbalnih prijetnji odnosno uznemiravanja", rekla je Camović Veličković.
Najveći broj prijetnji i napada na medijske institucije i organizacije odnosio se na napade na Gradsku televiziju.
Istraživačica Bojana Laković Konatar kazala je da, iako se istraživanja rade od 2016, Sindikat nije zabilježio neki veliki napredak u položaju novinara i drugih medijskih radnika u redakcijama.
Kako je navela, podaci pokazuju da na crnogorskom tržištu postoji nešto više do 200 medija, od čega više od polovine čine portali i elektronske publikacije.
"Broj zaposlenih u medijima je tajna. Naši podaci pokazuju da je početkom prošle godine u medijima radilo 1.946 zaposlenih, ali postoji mogućnost da je taj broj mnogo veći, jer do nekih podataka o medijima ne možemo doći", rekla je Laković Konatar.
Ona je kazala da je, nakon promjena koje su se desile prošle godine i s programom "Evropa sad", došlo do povećanja prosječnih zarada u medijima.
"To je donekle unaprijedilo položaj zaposlenih u medijima, ali smo svjedoci da su te plate na nivou ili nešto malo iznad prosječnih na nivou države", rekla je Laković Konatar.
Prema njenim riječima, veliki broj medija duguje poreze i doprinose na zarade zaposlenih.
Laković Konatar je navela da se stanje u redakcijama u Crnoj Gori nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, budući da i dalje veliki broj zaposlenih radi na crno, prekovremeno, i da nijesu plaćeni za taj prekovremeni rad.
"Cenzura i autocenzira i dalje su česte u medijima. Izbor poželjnih i nepoželjnih sagovornika i dalje postoji u velikom broju medija. Veliki problem predstavlja i preopterećenost novinara", navela je Laković Konatar.
Ona je kazala da žene čine najveći dio zaposlenih u medijama, ali da ih ima malo na vodećim funkcijama i mjestima odlučivanja.
(AA)
