Vlade Njemačke i Francuske predložile su državama-članicama Evropske unije redefiniranje politike prema Bosni i Hercegovini s ciljem “rješavanja sadašnje političke krize u toj zemlji što uključuje odlučnije reagiranje na postupke čelnika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika”, potvrđeno je Hini iz diplomatskih izvora.
Zastupnik PDP-a u NSRS Igor Crnadak kaže da "svi znamo šta je non paper i šta on predstavlja".
"Ovaj non paper potvrđuje da je rukovodstvo RS u izolaciji. RS nema u vrhu ljude koji mogu da u ovom trenutku razgovaraju sa nekim u Briselu ili u Vašintonu. Naše rukovodstvo ima sankcije pet evropskih zemalja. Izolacija i loš položaj počet će da se prenosi na samu RS i čekat će nas problemi", rekao je Crnadak i dodao:
"Moj poziv je da se u to uključimo i da narod ne ispašta. Konačno je vrijeme da ovi ljudi koji vode RS to shvate i da odstupe. Niko u opoziciji nije spreman da popusti bilo sta oko nadležnosti RS".
Njemačko-francuski non-paper koji sada ima status radnog materijala u konačnici bi trebao biti predmetom rasprave i odlučivanja na Političkom i sigurnosnom vijeću Unije (PSC) a sadrži ocjenu kako je sadašnja kriza u BiH najteži izazov njezinu suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine. Također je navedena ocjena kako je ustavni poredak BiH izložen izravnom napadu iz Republike Srpske nakon što je predsjednik tog entiteta Dodik prvostupanjski osuđen na zatvorsku kaznu zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika za BiH.
Pobrojani su svi zakoni i odluke koje je parlament RS donio od februara ove godine kada je presuda izrečena i kojima se pokušalo osporiti ovlasti Bosne i Hercegovine kao države uz podsjećanje kako su i EU i njene članice jasno i nedvojbeno osudile takve postupke, posebno stoga što su oni u direktnoj suprotnosti s nastojanjima da se BiH približi članstvu u EU.
Njemačka i Francuska su na stajalištu kako je za rješavanje sadašnje krize u BiH ključno kako će reagirati vlasti i političari u samoj zemlji uz konstataciju kako vanjski utjecaj treba ostati “ograničen” no ističu kako cilj EU mora ostati očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne države BiH.
Neposrednim ciljem vide ukidanje neustavnih zakona u RS-u i povlačenje nacrta novog ustava tog entiteta što je također potaknuo Dodik. Navode kako se moraju istražiti “sve mogućnosti” za ostvarenje ovog cilja, a trajnim rješenjem krize definiraju “potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Evropske komisije iz oktobra 2022. za napredak u procesu pristupanja EU”.
Kako bi se do tog cilja došlo predlažu de facto zamrzavanje finansijske podrške projektima u RS-u, uključujući sredstva iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
Predlažu i strožiju politiku sankcija pa pozivaju države da, ukoliko o tome nema suglasnosti na nivou Unije, pojedinačno posegnu za “privremenim i reverzibilnim restriktivnim mjerama” kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju odgovornih za krizu dok bi se komunikacija s opozicijom i civilnim društvom u RS-u pojačala.
“Kontakti na visokom nivou s osuđenim ili optuženim čelnicima RS trebali bi se obustaviti”, stoji u non-paperu.
Iako je trebao ostati tajnom, sadržaj ovog dokumenta procurio je u javnost a o njemu je ove sedmice vođena rasprava na Vijeću za nacionalnu sigurnost Srbije. Čelnik tog tijela i prvi čovjek vojske Srbije general Milan Mojsilović kazao je kako ih je Aleksandar Vučić izvijestio o sadržaju non-papera uz konstataciju kako to “otežava poziciju RS”.
