Cvijanović u fokusu Washingtona: Dodikova tajna trgovina i borba za tron SNSD-a - Dodik se povlači sa čela SNSD-a ako bude oslobođen?

Američka delegacija stiže u Sarajevo: Cvijanović u fokusu razgovora, Dodikova igra za opstanak na vrhu SNSD-a

U četvrtak, 10. jula, u Sarajevo će doputovati dvojica visokopozicioniranih američkih diplomata — Brandon Hanrahan, vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu, i njegov zamjenik Mark Fleming. Planirano je da se u zgradi Predsjedništva BiH održi kratki, protokolarni sastanak s troje članova Predsjedništva BiH.

Međutim, mnogo zanimljiviji će biti privatni razgovor koji će američki diplomati potom voditi nasamo s predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović. Ova najavljena privatna sesija nije slučajna — svoje korijene vuče još iz Cvijanovićeve posjete Washingtonu krajem maja, kada je, pored formalnih sastanaka, održala i jedan zatvoreni razgovor u blizini Bijele kuće. Upravo taj sastanak, o kojem javnost nije bila obaviještena, otvorio je prostor za novu dinamiku u odnosima unutar SNSD-a i prema međunarodnoj zajednici.

Američki zvaničnici, naime, pokazuju otvorenu naklonost prema Željki Cvijanović kao potencijalnoj nasljednici Milorada Dodika na čelu SNSD-a. No, unutar same stranke mišljenja su podijeljena. Najveći protivnik tog scenarija je Igor Dodik, sin aktualnog predsjednika SNSD-a i Republike Srpske, koji uživa podršku dijela visokopozicioniranih kadrova stranke. Među njima su ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, kao i zastupnici u državnom parlamentu Sanja Vulić i Milorad Kojić.

S druge strane, Cvijanović podržavaju direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija i niz privrednika bliskih vrhu stranke, među kojima se ističe Milan Milanović Kaja. Cvijanovićeva je već poručila svojim najbližim saradnicima da jedino priznaje Milorada Dodika kao „predsjednika“, ali ne i njegovog sina Igora, čime je dodatno zaoštrila unutarstranačke podjele.

Milorad Dodik, svjestan ovih sukoba, koristi trenutnu konfuziju za vlastite ciljeve. U toku su pregovori između Dodika i dijela međunarodne zajednice, u koje je uključen i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almir Džuvo. Dodik nudi svoje povlačenje iz političkog života u zamjenu za obustavu svih procesa i istraga protiv njega. Prema dostupnim informacijama, slučaj "napad na ustavni poredak BiH" već je faktički zatvoren u Dodikovu korist. Podsjetimo, nakon što ga je Džuvo odvezao u Tužilaštvo, tužiteljica Vedrana Mijović je predložila Sudu BiH ukidanje rješenja o pritvoru koje je bilo na snazi tri mjeseca, a po kojem niko nije postupao.

Sada Dodik nastoji riješiti i predmet „neprovođenje odluka OHR-a“, u kojem je u prvostepenoj presudi osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Kao kompromis, razmatraju se tri opcije: prvo, da donošenje drugostepene presude bude odgođeno zbog „kompleksnosti predmeta“; drugo, da se prvostepena presuda ukine, čime bi se odugovlačio obnovljeni postupak; treće, da Dodik bude osuđen na godinu zatvora, ali da se zabrana političkog djelovanja smanji na godinu dana, što bi mu omogućilo politički povratak već za izbore 2026. godine.

Međutim, postoje indicije da bi Dodik mogao iskoristiti unutarstranački sukob između Igora Dodika i Željke Cvijanović kao adut za ostanak na čelu SNSD-a. Ukoliko bi tenzije eskalirale, Dodik bi mogao ponovo predložiti da ostane predsjednik stranke, a Cvijanović da bude kandidovana za člana Predsjedništva BiH, čime bi zadržao kontrolu i zadovoljio dio međunarodnih i domaćih posrednika.

Postoje i snimci koji svjedoče o Dodikovim razgovorima s advokatima, gdje se spominje da je „jedna sutkinja završena“, što implicira da je pravosuđe pod političkim i ličnim uticajem u korist Dodikovih interesa.

Apelaciono vijeće Suda BiH, koje odlučuje o njegovoj žalbi u slučaju „neprovođenje odluka OHR-a“, čine Amela Huskić (izvjestilac), Vesna Jesenković (predsjedavajuća) i Hilmo Vučinić (član vijeća). Ročište je održano 12. juna, ali konačna drugostepena presuda još nije donesena, što ostavlja prostor za različite političke i pravne manevre.

U ovakvoj klimi, dolazak američkih diplomata i poseban interes za Željku Cvijanović stavljaju pod reflektor ne samo njen položaj, već i duboke pukotine unutar SNSD-a, koje bi mogle odrediti ne samo sudbinu stranke, već i politički kurs Republike Srpske u narednim godinama.