U proteklih dvadeset godina, mnoge zemlje širom Evrope su ukinule obavezno služenje vojnog roka, ali ovo pitanje se posebno aktueliziralo nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Od 40 evropskih zemalja koje imaju oružane snage, njih 16 je uvelo obavezni vojni rok, a sudeći po najavama, taj će broj biti i veći.
Najveći broj članica EU ima profesionalnu vojsku. Izuzetak su Švicarska i Austrija, zemlje gdje je vojni rok obavezan, ali je moguć prigovor savjesti.
Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, većina evropskih zemalja je povećala vojne budžete, pojedine su, dakle, vratile obavezno služenje vojnog roka, a mnoge od njih upravo sada to razmatraju.
Sve zemlje se suočavaju sa problemom nezainteresovanosti mladih za oružane snage, pa tako neke nastoje privući mlade ljude na služenje vojnog roka. Primjera radi, Slovenija omogućava svakom regrutu da za četiri mjeseca dobije 3.360 eura, ili 2.281 euro i besplatno polaganje vozačkog ispita B kategorije koji košta 1.074 eura. Bez obzira na ovu mjeru, prošle godine se prijavillo samo 159 mladića. Najveće interesovanje za vojsku pokazuju mladi u Srbiji.
U Hrvatskoj se analizira mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka, koji je ukinut još 2008. godine, te bi se već u narednim sedmicama mogao pojaviti prijedlog rješenja pred javnosti.
Iako je Hrvatska zadržala dobrovoljni vojni rok, ipak cjelokupna sigurnosna situacija u cijelom svijetu nameće pitanje obaveznog vojnog roka.
U međuvremenu, oglasio se i ministar odbrane Ivan Anušić i rekao da je vraćanje, odnosno služenje vojnog roka preozbiljna tema koja zahtijeva finansijski i politički konsenzus.
U susjednoj Srbiji, gdje također postoji dobrovoljni vojni rok, Generalštab vojske je predsjedniku države Aleksandru Vučiću podnio 4. januara ove godine prijedlog za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, koji je ukinut još 2011. godine. U obrazloženju Vojska je navela da prijedlog dolazi "nakon detaljnog razmatranja opće sigurnosne situacije i savremenih izazova sa kojima se suočava Srbija kao vojno neutralna zemlja".
Detalji o kojim izazovima je riječ nisu precizirani.
Pored toga, saopšteno je i da prijedlog dolazi sa ciljem "podizanja odbrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz podmlađivanje i unapređenje popune i obučenosti aktivnog i rezervnog sastava".
Dan kasnije, ministar odbrane Srbije Miloš Vučević, pojasnio je u izjavi za TV Pink da vraćanje obaveznog vojnog roka "nije poziv ni na kakve sukobe niti spremanje za ratove, već na čuvanje države".
U BiH je reformom odbrane ukinuto obavezno služenje vojnog roka 2006. godine. Reforma odbrane je podrazumijevala i formiranje rezervnog sastava OS BiH, ali uglavnom zbog nedostatka sredstava ovaj sastav nije ni formiran. Tako da u BiH ne postoji niti jedan oblik služenja vojnog roka.
U BiH je, kako navodi Đuro Kozar, vojno-politički analitičar, od 2000. do 2005. bio obavezni vojni rok od četiri mjeseca, koji se u Federaciji služio u šest centara (Čapljina, Bugojno, Bihać, Zenica, Goražde i Tuzla), a u Republici Srpskoj u dva centra, na Manjači i u Bileći. Nastavu i praktičnu obuku izvodili su obrazovani oficiri sa zavidnim ratnim iskustvom, a regrutima čija su prebivališta bila u regrutnim centrima bilo je dopušteno da vikend provode s rodbinom. Posljednje godine ovog služenja vojske dogodili su se skandali u centrima na Manjači i Bileći, kad su se regruti Vojske RS-a na polaganju svečane obaveze (vjerojatno prethodno instruirani) zakleli da će braniti suverenitet i neovisnost Republike Srpske, umjesto Bosne i Hercegovine, a simbole ove zemlje – grb, zastavu i himnu su izviždali i uzvicima grubo vrijeđali. Regruti su promptno otpušteni iz vojne službe, pojedine starješine disciplinski kažnjene, a tadašnjeg načelnika Generalštaba VRS-a, generala Novaka Đukića smijenili su zapovjednici EUFOR-a i NATO-stožera. Kao treća mjera izrečena je zabrana sudjelovanja i obraćanja ratnih veterana tijekom službenih vojnih ceremonija.
Pitali smo naše sugrađane da li treba vratiti obavezni vojni rok u BiH, i evo rezultata ankete:
Đuro Kozar, vojno-politički analitičar iz BiH, smatra da bi sa aspekta jačanja ukupnog obrambenog sistema, bilo dobro vratiti obavezni vojni rok, ali da je nemoguće, budući da se zastupnici Republike Srpske u državnim organima BiH teško odlučuju za finansiranje Oružanih snaga BiH, da bi pristali i na dodatni regrutni trošak.
