Da li je NATO spreman za rat?

Prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, mnogi, uključujući Kijev, bili su skeptični da bi se veliki rat mogao vratiti u Evropu, piše CNN.

Više od dvije godine kasnije, u toku je još jedna smjena, nekada nezamisliva - regrutacija, piše CNN .

Nekoliko evropskih nacija ponovo je uvelo ili proširilo vojnu vojsku usred rastuće prijetnje Moskve, što je dio niza politika jačanja odbrane koje će vjerovatno biti dodatno ojačane.

"Dolazimo do spoznaje da ćemo možda morati prilagoditi način na koji se mobilišemo za rat i prilagoditi način na koji proizvodimo vojnu opremu i regrutujemo i obučavamo osoblje", rekao je Robert Hamilton, šef istraživanja Euroazije na Institutu za vanjsku politiku koji je služio kao oficir američke vojske 30 godina.

"Tragično je tačno da smo 2024. godine, da se borimo sa pitanjima kako mobilisati milione ljudi da potencijalno budu bačeni u mlin za meso, ali tu nas je Rusija stavila", rekao je on, navodi se u tekstu.

Rizici većeg rata u Evropi rastu nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin "konačno pribjegao otvorenom sukobu" u Ukrajini, nastojeći da "ponovo stvori sovjetsko carstvo", rekao je general Wesley Clark, koji je bio vrhovni komandant NATO-a za Evropu.

„Dakle, sada imamo rat u Evropi za koji nikada nismo mislili da ćemo ga ponovo vidjeti“, rekao je Klark, koji je predvodio NATO snage tokom rata na Kosovu.

"Nejasno je da li je ovo novi hladni ili novi vrući rat", nastavio je, ali "to je vrlo trenutno upozorenje NATO-u da moramo obnoviti našu odbranu."

Ti napori uključuju zapošljavanje, kaže on.

Povratak vojnog roka naglašava novu realnost

Brojne evropske zemlje suspendovale su vojnu službu nakon završetka Hladnog rata, izvještava taj medij, ali nekoliko nacija - posebno u Skandinaviji i Baltiku - ponovo ga je uvelo posljednjih godina, uglavnom zbog ruske prijetnje.

Neprijavljivanje može dovesti do novčanih kazni ili čak zatvora u nekim zemljama.

Letonija je posljednja koja je izvršila regrutaciju. Obavezni vojni rok ponovo je uveden 1. januara ove godine, nakon što je ukinut 2006. godine.

Muškarci će biti pozvani u roku od 12 mjeseci od navršenih 18 godina, odnosno diplomiranja za one koji su još u obrazovnom sistemu.

"U početku je bilo dosta otpora", rekao je Arturs Pilatsis, dvadesetogodišnji student. Još nije regrutovan, ali je dobrovoljno otišao na jednomjesečni vojni kurs.

Ali na kraju, „potreba za državnom odbrambenom službom bila je jasna. Nije bilo opcije u kojoj bismo mogli stajati po strani i misliti da će se stvari odvijati po starom zbog ničim izazvane agresije u Ukrajini”, rekao je on, navodi se u tekstu.

Norveška je u aprilu predstavila ambiciozan dugoročni plan koji će skoro udvostručiti državni budžet za odbranu i dodati više od 20.000 regruta, zaposlenih i rezervista u oružane snage.

"Potrebna nam je odbrana koja odgovara svrsi u novonastajućem sigurnosnom okruženju", rekao je premijer Jonas Gahr Store.

Regrutacija u Norveškoj je obavezna i ona je 2015. godine postala prva članica NATO odbrambenog saveza koja je regrutovala i muškarce i žene pod jednakim uslovima.

Student ekonomije Jens Bartnes, 26, završio je vojnu obuku sa 19 godina.

"Srećan sam što sam to uradio, naučio sam mnogo toga iz te godine što inače ne bih naučio - o sebi, o svojim fizičkim i mentalnim ograničenjima i sposobnostima, pretpostavljam, ali i o timskom radu." To je potpuno drugačiji način života”, rekao je on.

"Voljan sam boriti se za svoju zemlju ako je potrebno, jer vjerujem u vrijednosti na kojima je izgrađeno norveško društvo i vjerujem da su vrijednosti uključenosti i jednakosti i demokratije vrijedne borbe", dodao je Bartnes.

Max Henrik Arvidsson, 25, je pozvan u norvešku vojsku na godinu dana između 2019. i 2020. Kao i Bartnes, on vidi vojnu službu kao suštinsku dužnost.

"Znam da je jedini način na koji možemo da se suprotstavimo rastućoj ruskoj agresiji da nastavimo da snabdevamo Ukrajinu oružjem i pomoći, dok budemo čvrsti zajedno sa NATO-om u celini i Evropskom unijom", rekao je on, navodi se u tekstu.

"Velika mentalna promjena"

Debate o regrutaciji vode se i u drugim evropskim zemljama koje to trenutno ne zahtijevaju.

U Velikoj Britaniji, konzervativci su pokrenuli ideju o regrutaciji u svojoj predizbornoj kampanji.

Ali možda najiznenađujući preobražaj je u toku u Njemačkoj, koja je imala averziju prema militarizaciji od kraja Drugog svjetskog rata.

U još jednom prvom od Hladnog rata, Njemačka je ove godine ažurirala svoj plan u slučaju da izbije sukob u Evropi, a ministar odbrane Boris Pistorius je u junu iznio prijedlog za novo dobrovoljno služenje vojnog roka.

"Moramo biti spremni za rat do 2029. godine," rekao je.

"Vidimo kako debata bjesni." I to je prvi korak”, rekao je Sean Monaghan, gostujući saradnik u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije.

"Ovo se ne dešava preko noći, to je veliki mentalni pomak."

Nisu svi spremni da odgovore na poziv. U Litvaniji, na primjer, mišljenja o vojnoj službi se razlikuju među studentima, rekao je Paulius Vaitiekus, predsjednik Nacionalne studentske unije Litvanije.

Otkako je zemlja ponovo uvela regrutaciju 2015. godine zbog "promijenjene geopolitičke situacije", svake godine se regrutuje oko 3.500 do 4.000 Litvanaca između 18 i 26 godina na period od devet mjeseci.

Došlo je do "promjene u načinu razmišljanja mladih ljudi prema većoj aktivnosti, iako ne nužno kroz zapošljavanje", dodao je on.

S obzirom da regrutacija ostaje nepopularna tema u nekim zemljama, NATO se bori da ispuni svoj novi cilj da ima 300.000 spremnih za raspoređivanje u roku od mjesec dana i još pola miliona na raspolaganju u roku od šest mjeseci, rekao je Monaghan.

"Dok je NATO izjavio da je već ispunio taj cilj, EU je rekla da će se njene članice boriti." NATO se oslanja na američke snage da bi ispunio svoj cilj.

Evropski saveznici moraju pronaći nove načine za generiranje osoblja. "Ovdje se nešto mora dati", rekao je.

Drugi problem je što bi taj cilj omogućio NATO-u da se bori samo u relativno kratkom sukobu do šest mjeseci, dodao je Monaghan.

Modeli velikih strateških rezervnih snaga

Moguće rješenje je agilnija, modernija vojska.

Jedna od najnovijih članica NATO-a, Finska, ima kapacitet da aktivira više od 900.000 rezervista, sa 280.000 vojnog osoblja koje je spremno da odmah odgovori ako bude potrebno.

Međutim, u vrijeme mira, finske odbrambene snage zapošljavaju samo oko 13.000 ljudi, uključujući civilno osoblje.

"Finska je dobar primjer" jer se njene rezervne snage mogu integrirati u vrlo male aktivne snage, rekao je Hamilton iz Instituta za vanjsku politiku.

Istorijski gledano, objasnio je, Finska je bila "u sendviču" između NATO-a i Sovjetskog Saveza, a nije bila ni sa jednim, tako da je bila u stanju da se brani.

Norveška i Švedska, najnovija članica NATO-a, imaju slične modele, i obje imaju značajan broj rezervista, iako ne toliko kao Finska.

Švedska, gdje je zapošljavanje sada također rodno neutralno, pozvala je oko 7.000 ljudi 2024.

Broj će se povećati na 8.000 2025. godine, prema namjerama švedskih oružanih snaga.

Od početka rata u Ukrajini, "ono što vidimo je da su se i znanje i stavovi promijenili", rekla je ona.

Švedska ima regrutaciju od 1901. godine, tako da je to na neki način zaista dio naše kulture”, rekla je Marinette Nyh Radebo, menadžerica za komunikacije u agenciji koja pomaže u testiranju regruta i podnosi izvještaj Ministarstvu odbrane.

"Kada je regrutacija ponovo aktivirana, prvobitno smo rekli da je zapošljavanje dobro za vaš životopis, na primjer kada se prijavljujete za novi posao", rekao je Radebo.

Da li je NATO spreman za rat?

NATO alijansa je revidirala svoju strategiju i ojačala sposobnosti tokom protekle decenije kao odgovor na rastuću prijetnju iz Moskve.

Puni napad Rusije na Ukrajinu 2022. godine, koji je uslijedio nakon njene podrške proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini i njene ilegalne aneksije Krima 2014. godine, neizbježno je podstakao saveznike da preispitaju svoju spremnost za rat i ojačaju svoju odbranu.

"Od 2014. godine, NATO je prošao najznačajniju transformaciju u našoj kolektivnoj odbrani u jednoj generaciji", rekao je portparol NATO-a Farah Dahlallah.

"Postavili smo najsveobuhvatnije planove odbrane od Hladnog rata, s više od 500.000 vojnika koji su trenutno u stanju pripravnosti."

Ali postoje pozivi saveznicima da povećaju svoje sposobnosti dalje i brže."

Dok su saveznici iz NATO-a "definitivno spremni da se bore večeras", ostaje pitanje da li su spremni za dugotrajan rat poput onog u Ukrajini, rekao je Monaghan, napominjući da u brojnim oblastima ima još posla.

To uključuje industrijske kapacitete, izdatke za odbranu i otpornost društva – gdje bi se postavilo pitanje regrutacije.

Način na koji se vojno osoblje regrutuje i obučava je odluka za pojedine nacije, rekao je Dahlallah, dodajući: "Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik regrutacije."

"Neki saveznici vagaju regrutaciju." "Međutim, kao alijansa, mi ne propisujemo obaveznu vojnu službu", rekao je Dakhlalah.

"Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i naše stanovništvo."

Osim borbi u Ukrajini, Rusija je pokrenula hibridni rat širom Evrope, kažu stručnjaci, koji uključuje napade na infrastrukturu, sajber napade, dezinformacije, sabotaže, miješanje u izbore i naoružanje migracije.

"Samo je postalo agresivnije", rekao je Monaghan. "Sve to znači da se saveznici u NATO-u suočavaju sa sasvim drugačijom geopolitičkom situacijom nego u posljednjih nekoliko decenija."

Situaciju bi mogli dodatno zakomplikovati predsjednički izbori u SAD-u u novembru.

Stvari će izgledati sasvim drugačije ako se bivši predsjednik Donald Trump - koji je rekao da će ohrabriti Rusiju da radi "šta dođavola želi" svakoj NATO zemlji koja ne ispunjava smjernice za odbranu bloka - vrati u Bijelu kuću.

"Mislim da među vojnim čelnicima NATO-a postoji vrlo dobro razumijevanje da moraju sarađivati i postoji želja da se to učini", rekao je Clark.

"Mislim da će mladi ljudi u Evropi i SAD-u shvatiti da ova generacija, kao i generacija koja se borila u Drugom svjetskom ratu, nije željela biti 'najveća generacija', ali su okolnosti stavile to opterećenje na njih", rekao je Clark.

Situaciju bi mogli dodatno zakomplikovati predsjednički izbori u SAD-u u novembru.