Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, opet je prije nekoliko dana, vrlo precizno je najavio odluku o odvajanju manjeg entiteta od Bosne i Hercegovine ukoliko visoki predstavnik donese odluku o državnoj imovini. Nekoliko dana poslije je ponovio i da je budućnost u ujedinjenju RS i Srbije.
Dodik je i ranije uvjetno najavljivao secesiju, za različite političke potrebe, ali je posljednjih dana ta politička agenda dodatno definirana i ojačana. Kako saznaje portal etto.ba, ključno pitanje za Dodika više nije da li će proglasiti nezavisnost RS, već na čiju i na kakvu podršku može računati kada to učini.
Za Dodika nije najvažnije šta će u tom slučaju učiniti Beograd, gdje je podršku dobio i tražio njegov prethodnik ratni zločinac Radovan Karadžić. Aktuelni lider, kako tvrde dobro upućeni izvori računa na vojnu i političku podršku i zaštitu Moskve i direktno predsjednika Rusije Vladimira Putina!
SPECIJALNA OPERACIJA
Prema dokumentaciji u koju je portal etto.ba imao uvid, postoji osnovana sumnja da je Dodik u vrijeme pandemije koronavirusa izvršio svojevrsnu generalnu probu dolaska ruskih vojnih snaga na teritoriju Bosne i Hercegovine što bi, prema procjenama, bilo ključni faktor koji bi omogućio secesiju RS, odnosno podjelu Bosne i Hercegovine.
Naime, Milorad Dodik, uz pomoć svojih međunarodnih savjetnika, procjenjuje da bi i mala, specijalna ruska vojna jedinica bila dovoljna da spriječi međunarodnu vojnu intervenciju EUFOR-a i NATO protiv secesije i osamostaljenja Republike Srpske.
Iskustvo iz Ukrajine govori da SAD, NATO i zapadne zemlje izbjegavaju direktan vojni sukob sa Rusijom i svoju aktivnost svode samo na podršku i pomoć ukrajinskoj vojci. U slučaju da se Rusija uključi direktno na strani secesije BiH, veliko je pitanje da li bi slabašnih hiljadu vojnika EUFOR-a, NATO, SAD ili neko drugi ponovo vojno intervenirao protiv raspada države?
Šta se zapravo dogodilo tokom pandemije korona-virusa? Dio medija u Bosni i Hercegovini je opširno pisao o pojedinim aspektima slučaja koji nikada do kraja nije rasvjetljen.
Naime, početkom aprila 2020. godine najavljen je dolazak ruskog medicinskog tima koji je trebao dostaviti pomoć za borbu protiv korone i dezinficirati zdravstvene institucije u Republici Srpskoj. Iako su uredno najavili dolazak notom i dobili saglasnost bh. institucija, Rusi su prešutjeli da se radi vojnom osoblju i uniformisanim licima koji su 9. aprila sletjeli na banjalučki aerodrom.
Prema dostupnim informacijama, rusko vojno osoblje nije ni legitimirano pri ulasku na teritoriju BiH, zbog čega je Granična policija BiH otvorila istragu, ali je nikada nije dovršila.
Praktično, 24 ruska vojnika su, bez ikakvih problema, ušli na teritoriju Bosne i Hercegovine i čak pokušali, u nastavku ove „generalne probe“ sa dodatnim vojnim vozilima doći i do Mostara, gdje su također trebali pomoć u dezinfekciji od korona virusa (kao da niko u BiH nije mogao izvršiti dezifekciju), prije nego su domaće institucije reagirale.
Ruski je tim, uprkos posebno uvjetima korone, također, kasnije bez problema prošao i do Srbije.
OBAVJEŠTAJNE ANALIZE
Kasnije obavještajne analize ovog događaja, pokazuju da je, osim što je ukazao na manjkavosti bh. sigurnosnog sistema, potvrdio da postoji vrlo jednostavan protokol i mogućnost da Rusija u saradnji sa vlastima Republike Srpske kada to oni zajedno procjene, u vrlo kratkom roku pošalje svoje vojnike u Banja Luku i u druge dijelove Bosne i Herecegovine pod Dodikovom kontrolom!
Dolazak ruskih vojnika bio bi za Dodika ključni faktor podrške kojim bi se spriječila eventualna međunarodna vojna intervencija za koju Dodik smatra da jedina može spriječiti rušenje Dejtona i odvajanje Republike Srpske od BiH, i na koncu njeno pripajanje Srbiji.
Imajući u vidu situaciju u Ukrajini, ovakav scenarij, teško da se može isključiti. Pitanje je samo kada će Putinu biti u interesu da, zajedno sa zaoštravanjem u Moldaviji, Gruziji, proširi svoj udar i na Zapadni Balkan, odnosno Bosnu i Hercegovinu.
Rusija javno podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali u scenariju koji je isproban tokom pandemije, radilo bi se „o specijalnoj intervenciji podrške entitetu“ koji će, tobože, „pod pritiskom međunarodne zajednice, biti ugrožen te će morati zaštiti svoj suverenitet u okvirima Dejtona.“ Zbog toga Dodik konstantno govori o uvjetnom secesionističkom djelovanju, a zapravo vrlo precizno i sistemski priprema teren da učini ono što njegov prethodnik Radovan Karadžić nije.
