Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, samoinicijativno je zatražio da učestvuje u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu u vezi s presudom u predmetu 'Kovačević protiv BiH'.
Iako nije zvanično pozvan, Schmidt je odlučio preduzeti ovaj korak bez prethodnog odobrenja Upravnog odbora za implementaciju mira (PIC). Ovu informaciju potvrdilo je nekoliko ambasada u BiH, a Schmidt je u ovom slučaju postupao potpuno samostalno, bez ikakve podrške međunarodne zajednice.
Za potrebe svog učešća, angažovao je međunarodnu advokatsku kancelariju, ali još uvijek nije jasno ko će snositi troškove tog angažmana, budući da PIC nije dao saglasnost za ove aktivnosti. Zanimljivo je da je Schmidt svoj zahtjev za obraćanje Strazburu podnio dan nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, održanog 2. septembra.
Nema mnogo dileme o motivima koji stoje iza Schmidtove odluke. Već neko vrijeme je evidentno da Schmidt djeluje više u interesu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) nego kao neutralni visoki predstavnik. Njegov potez je zapravo pokušaj da zaštiti vlastitu poziciju, jer je izmjena Izbornog zakona, koju je nametnuo 2. oktobra 2022., dodatno zakomplicirala političku situaciju u BiH. Čini se da ni međunarodna zajednica više ne zna kako pristupiti rješavanju nagomilanih problema u zemlji.
Jedan od glavnih problema je Schmidtova tvrdnja da je on vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je pogrešna interpretacija. Ured visokog predstavnika (OHR) je zadužen za nadgledanje civilnog dijela provedbe mira u BiH, ali to ne podrazumijeva ovlasti za tumačenje Ustava BiH. Schmidtovo djelovanje sve više podsjeća na rad u korist HDZ-a i Hrvatske, zbog čega će biti zanimljivo vidjeti ko će pokriti troškove njegovog angažmana pred Evropskim sudom.
Schmidt se, svojim uplitanjem u postupak pred Strazburom, očigledno stavio u službu HDZ-a, braneći njihovu doktrinu "legitimnog predstavljanja" naroda, što se temelji na presudama iz Haga koje su utvrdile postojanje udruženog zločinačkog poduhvata. Prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik nema pravo učešća u sporovima pred međunarodnim sudovima. Međutim, postavlja se pitanje hoće li Schmidt zauzeti sličan stav kada Milorad Dodik podigne tužbu protiv njega pred Sudom u Strazburu zbog njegovih odluka.
Na ovaj način, Schmidt je, možda nesvjesno, sebi osigurao status budućeg učesnika u pravnim sporovima, uspostavljajući presedan za svoje uključivanje u pravni sistem BiH i međunarodnih institucija.
Podsjetimo, u presudi 'Kovačević protiv BiH' utvrđeno je da je prekršeno pravo Slavena Kovačevića na ravnopravno sudjelovanje u izborima, jer kao građanin Federacije BiH nema mogućnost da bira sve članove Predsjedništva BiH. Kovačević nije isticao svoju etničku pripadnost, jer u demokratskim društvima etnička pripadnost ne bi smjela biti povezana s pravom glasa.
Vijeće ministara BiH uložilo je žalbu na ovu presudu, a predmet je sada pred Velikim vijećem Suda. Schmidtova inicijativa dodatno ukazuje na nezakonite postupke Vijeća ministara, s obzirom na to da su agenti Vijeća nastavili komunikaciju s Evropskim sudom iako im je mandat istekao, što predstavlja ozbiljan pravni problem.
Ovaj slučaj je pozdravljen od strane članova Trojke, koji su se očigledno priklonili standardima HDZ-a umjesto evropskim principima, dok građanima BiH i dalje serviraju priče o "onima prije njih". U svemu tome, Bosna i Hercegovina, čini se, ostaje na margini njihovih interesa – kao i u Schmidtovim potezima.
