PREMA NEDAVNOM IZVJEŠTAJU

Da li su ekrani krivi za lošiju finu motoriku kod djece – što im otežava vezivanje pertle i držanje olovke?

Djeca mobiteli 1

Vrijeme ispred ekrana zamjenjuje praktične aktivnosti. Umjesto slaganja kockica ili bojanja, djeca sve više pasivno gledaju video zapise ili dodiruju ekrane.

Prema nedavnom izvještaju National Geographica , stručnjaci su sve više zabrinuti zbog opadanja finih motoričkih vještina kod djece – djeca sve više imaju problema s držanjem olovke, vezivanjem pertle i korištenjem makaza.

Pozivajući se na istraživanje Education Week-a, kaže se da se problem pogoršao posljednjih godina zbog povećane upotrebe ekrana , smanjenog vremena na otvorenom i poremećaja rutina uzrokovanih pandemijom.

Prema istraživanju predškolaca i vaspitača, čak 77 odsto ispitanika reklo je da su vještine poput držanja olovke, korištenja makaza i pisanja za djecu postale izazovnije, dok 69 odsto vjeruje da je vezivanje pertli danas teže nego bilo je to prije pet godina.

Iskušenje ekrana je stvarno. Manje se čita, manje se igra napolju, a rezultat je pad finih motoričkih sposobnosti. Djeca su satima pisala, crtala, vezivala pertle, penjala se na drveće i pravila stvari svojim rukama. A sada? Sve je bilo u prelasku prsta po ekranu. Sve se tako brzo promijenilo da se rijetko pitamo: kakve su posljedice po djecu?

Zašto opadaju fine motoričke sposobnosti?

Stručnjaci navode nekoliko glavnih uzroka:

Vrijeme ispred ekrana zamjenjuje praktične aktivnosti. Umjesto slaganja kockica ili bojanja, djeca sve više pasivno gledaju video zapise ili dodiruju ekrane.

Čitanje iz zadovoljstva je u opadanju. Prema Pew Research-u, broj djece uzrasta od devet do 13 godina koja čitaju iz zadovoljstva u stalnom je opadanju posljednjih deset godina. Iako se istraživanje odnosi na stariju djecu, stručnjaci upozoravaju da manje 'rukovanje' knjigama, okretanje stranica, držanje bojica i vježbanje pisanja u ranom uzrastu mogu doprinijeti kašnjenju u razvoju finih motoričkih sposobnosti.

Vrijeme provedeno na otvorenom se drastično smanjuje. Nekada su se djeca penjala na drveće, sakupljala žir i kopala po zemlji – aktivnosti koje prirodno jačaju snagu i koordinaciju ruku. Danas se ta spontana igra često zamjenjuje ekranima ili strukturiranim aktivnostima koje ne uključuju toliko ručnog rada.

Promjene u dnevnim rutinama također igraju ulogu. Sve više odjeće ima elastične pojaseve umjesto gumba i patentnih zatvarača, a unaprijed zapakirani obroci smanjuju potrebu za guljenjem, prelivanjem ili otvaranjem, što znači i manje mogućnosti za razvoj spretnosti.

Iako je previše vremena ispred ekrana jedan od uzroka, stručnjaci ističu da je pad fine motorike zabilježen i prije pandemije. Ali pandemija je dodatno pogoršala situaciju ograničavanjem iskustava iz ranog djetinjstva, kao što su praktično učenje, igranje s vršnjacima i redovna instrukcija u učionici.

Kako pomoći djeci da razviju fine motoričke sposobnosti?

Dobre vijesti? Trend se može preokrenuti, ali zahtijeva svjesne odluke.

Isprobajte izazov '1000 sati na otvorenom'. Cilj je jednostavan: provesti 1.000 sati na otvorenom tokom godine. To je prirodan način za razvoj motoričkih vještina kroz penjanje, igru i istraživanje.

Učinite učenje finih motoričkih vještina zabavnim. Umjesto da forsirate vježbe pisanja, pustite dijete da se igra tijestom, koristi makaze i slagalice.

Postavite vrijeme bez ekrana (i za roditelje). Ako želimo da naša djeca više čitaju, igraju se i razvijaju vještine, moramo im biti uzor. Pokušajte implementirati noć bez tehnologije ili pravilo "bez ekrana nakon škole".

Podstiče kreativnost kroz umjetnost i zanat. Postavite sto sa materijalima i pustite djecu da slobodno stvaraju – nema pravila, samo mašta na djelu.

Uključite ih u male zadatke. Neka vam pomognu u umotavanju poklona, pisanju čestitki ili izradi rukotvorina. Ove aktivnosti su zabavne i korisne za razvoj fine motorike.


Znate više o temi ili prijavi grešku