Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu nekadašnje robne kuće HIT bila je predmet intenzivne javne rasprave od početka kopanja temelja 1996. godine pa sve do danas.
U početku, Ured visokog predstavnika (OHR) je odmah obustavio radove jer se lokacija nalazi u Centralnoj zoni Mostara, gdje se objekti mogu graditi samo uz odobrenje Gradske uprave, a ne na temelju ranijih aranžmana.
Radovi u Centralnoj zoni mogli su se provoditi samo uz odobrenje Komisije za davanje stručne ocjene, budući da nije bilo regulacijskih planova. Kada su radovi na zgradi HNK osporavani, najčešće od strane Mostarskog muftijstva i Medžlisa IZ Mostar, tvrdeći da se gradi na Lakišića haremu, tvrdilo se da je dozvola izdata na osnovu Regulacionog plana iz 1995. godine, usvojenog prije nego što je Grad uspostavljen.
Dozvola je dodatno osnažena zaključkom Odjela za urbanizam i gradnju Grada Mostara iz 2018. godine, koji je zahtijevao plaćanje rente od strane investitora. Nakon što je investitor to učinio, Odjel je donio rješenje o izmjeni pravomoćnog rješenja Općinskog vijeća Općine Mostar iz 1995. godine.
Međutim, analiza Regulacionog plana i stanja na terenu pokazuje da se gabariti objekta koji se gradi ne podudaraju s planom. Zbog toga je potrebno da Gradska inspekcija provjeri ispravnost dozvola investitora. Također, potrebno je istražiti izdavanje dozvola i plaćanje rente, te kako su te novčane transakcije provedene.
Ovo također otvara pitanje nadležnosti Tužilaštva BiH zbog međunarodnog karaktera gradnje objekta i mogućeg učešća druge države u finansiranju. Stoga, pravobranitelj Mujkanović bi trebao promptno istražiti ovu situaciju, kao što je promptno prodao stan u vlasništvu Narodnog pozorišta.
U konačnici, pravnici bi trebali provjeriti zakonitost svih aspekata gradnje, imajući na umu mogućnost nadležnosti Tužilaštva BiH ako postoje sumnje u nepravilnosti.
