Visoki predstavnik Christian Schmidt sudjelovao je na sastanku "Grupe prijatelja Zapadnog Balkana" koji se održava u Rimu te je tom prilikom govorio o političkoj situaciji i problemima u Bosnu i Hercegovinu (BiH).
Vraćanje povjerenja javnosti u izborni sistem je hitni prioritet za organe vlasti u BiH, izjavio je Schmidt. Stoga je potrebno u kratkom roku provesti reforme sa ciljem poboljšanja integriteta izbora kako bi se osigurala uspješna organizacija lokalnih izbora zakazanih za oktobar ove godine.
E sad da se vratimo na Opće izbore u BiH 2022. godine.
U 19.00 sati na dan Općih izbora u BiH, visoki predstavnik u BiH je povećao broj delegata u Domu naroda. Time se navodno trebala omogućiti raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada po prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH. Ove odluke su imale za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Ustvari su i ovaj postojeći nakaradni politički sistem učinile dodatno diskriminirajućim jer prema ovim mjerama glas ima veću ili manju vrijednost u zavisnosti od mjesta prebivališta.
Ova mjera je praktično značila dominaciju nacionalnih stranaka posebno HDZ-a koji je sad bio u prilici da odlučuje o svim procesima u Federaciji BiH.
A onda je uslijedio izbor delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH iz kinder jaja. Većinu u Klubu Bošnjaka na osnovu ovakvog izbora imale su Stranka demokratske akcije i Demokratska Fronta.
Prema Schmidtovim izmjenama, bilo koja grupa od 11 delegata iz svakog od klubova Doma naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog delegata. To znači da u ovom slučaju, SDA koja sa DF ima 13 delegata, imala pravo da predloži kandidata za predsjednika FBiH.
Poslije se taj kandidat, zajedno s kandidatima za potpredsjednike, trebao potvrditi u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, pa u Domu naroda.
Nakon što je obavljena procedura izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, uslijedilo je formiranje Vlade Federacije BiH.
Kako Nermin Nikšić, kao kandidat za premijera Vlade FBiH, nije imao podršku Refika Lende, potpredsjednika FBiH, odnosno nije imao njegovu saglasnost, potrebnu na osnovu postojećeg Ustava FBiH, visoki predstavnik je nametnuo još jednu mjeru.
Naime, visoki predstavnik u BiH nametnuo je 27. aprila 2023. godine izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kojima bi se trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.
Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina.
Dakle, Schmidt je suspenzijom Ustava Federacije BiH na 24 sata omogućio formiranje Vlade Federacije BiH bez glasa Bošnjaka.
Hoće li visoki predstavnik nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH?
U zadnje vrijeme svjedočimo ucjenama visokog predstavnika koji traži od naših političara da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona BiH ili će ih on nametnuti. Izgledno je da od nametanja nema ništa.
U famoznom dogovoru iz Laktaša stoje i određene tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, a koje se odnose na podizanje cenzusa na četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da bude postavljen na pet odsto, mandat bi od sada pripadao stranci, zatvorene izborne liste, ukidaju se preferencije, uvodi se skeniranje glasačkih listića, za lica koja odu sa izvršne funkcije uvodi se pravo vraćanja mandata u zakonodavnom organu, obavezno glasanje za sve građane BiH sa pravom glasa, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.
Američka ambasada BiH je u međuvremena kritikovala ove prijedloge smatrajući ih nazadnim i nedemokratskim.
Očito pod uticajem američke ambasade, i visoki predstavnik nije oduševljen ovim mjerama. Ako šta i nametne visoki predstavnik, to će biti ovo skeniranje listića, što i nije neki revolucionarni napredak u postizanju integriteta izbora.
Direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata Banjaluka Dane Branković izjavio je da bi skeniranje glasačkih listića na ovogodišnjim lokalnim izborima omogućilo njihovo neograničeno falsifikovanje.
Branković je rekao da skenirani glasački listić predstavlja fotografisanje toga dokumenta i njegovo memorisanje. „To se radi jednim programom. Drugim programom može se tako memorisani foto-zapis toga glasačkog listića pozvati na monitor i drugim programom mijenjati šta padne operateru na pamet. Znači, može se kompletno falsifikovati“ ukazao je Branković.
On smatra da se tako falsifikovana izvedba skeniranog listića može vratiti u memoriju računara, a poništiti originalni zapis glasačkog listića.
Strašno je velika mogućnost prepravljanja skeniranih glasačkih listića i postavlja se pitanje gdje će ti skenirani glasački listići da idu, u koju bazu, ko su ti tamo operateri, naveo je Branković, koji je inženjer grafičke tehnologije. On smatra da skeniranje otiska prsta glasača na glasačkom mjestu ne bi bilo pouzdana i kvalitetna mjera.
I na kraju, o kakvom integritetu izbora priča visoki predstavnik nakon nametanja mjera u 19. sati na dan izbora, biranja delegata iz kinder jaja i suspenzije Ustava FBiH?
I da li uopće treba izlaziti na izbore ako će visoki predstavnik mijenjati izborna pravila na dan izbora?
