Borjana Krišto pokreće inicijativu za ubrzanje uspostavljanja kancelarije glavnog pregovarača
Na posljednjoj sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, predsjedavajuća Borjana Krišto pokrenula je važnu inicijativu za ubrzanje uspostavljanja kancelarije glavnog pregovarača. Ova funkcija igra ključnu ulogu u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, a trenutna situacija u vladajućoj koaliciji pokazuje da se postizanje dogovora o tom pitanju pokazuje kao izazov. Krišto je istaknula hitnost i važnost ovog procesa, posebno nakon Odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine, koja je otvorila vrata pristupnim pregovorima.
Nakon odluke Evropskog vijeća, Bosna i Hercegovina se suočava s nizom obaveza koje uključuju niz reformi neophodnih za usvajanje pregovaračkog okvira. Imenovanje glavnog pregovarača je jedna od ključnih tačaka na tom putu. Glavni pregovarač će biti zadužen za vođenje i koordinaciju pregovora između BiH i Evropske unije, a očekuje se da posjeduje visoku stručnost i diplomatske vještine, kao i sposobnost da uspostavi i nadgleda tim koji će raditi na usklađivanju zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU.
Uloga glavnog pregovarača nije samo administrativna, već podrazumijeva i stratešku i političku odgovornost. Ova osoba će biti ključna u osiguranju jedinstvenog glasa BiH tokom pregovora, a od njenog rada zavisiće kako će BiH biti predstavljena na međunarodnoj sceni. U svjetlu ovih obaveza, nije iznenađenje što političari u BiH, suočeni s različitim interesima i ambicijama, ne mogu lako postići dogovor o tome ko bi trebao preuzeti ovu funkciju.
Jedna od najistaknutijih tvrdnji došla je iz Republike Srpske, koja je izrazila želju da njen predstavnik bude glavni pregovarač. Lideri iz ovog entiteta naglašavaju da Hrvati već imaju predsjedavajućeg Savjeta ministara i zamjenika ministra vanjskih poslova, dok Bošnjaci drže poziciju ministra vanjskih poslova i direktora Direkcije za evropske integracije. Ovaj argument se koristi kako bi se zatražilo da Republika Srpska dobije svoj udio u pregovorima, odnosno da postigne ravnotežu unutar vladajuće koalicije.
Unatoč ovim izjavama, postizanje konsenzusa unutar koalicije se pokazuje kao težak zadatak. U proteklim mjesecima spominjane su različite opcije, uključujući mogućnost da se imenuje više glavnih pregovarača, koji bi rotirali na toj funkciji. Takva ideja bi omogućila da različiti politički akteri imaju svoj udio u procesu, čime bi se smanjila napetost i omogućila veća kohezija unutar koalicije. Ovakav pristup se već koristi u institucijama poput Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine, gdje se članovi rotiraju kako bi se osigurala ravnoteža i zastupljenost različitih političkih opcija.
Jedan od ključnih izazova s kojim se Bosna i Hercegovina suočava je potreba za usklađivanjem različitih zakona i pravila s pravnom stečevinom Evropske unije. Glavni pregovarač, kao osoba koja vodi ovaj proces, trebao bi imati autoritet i poznavanje evropskih integracija kako bi osigurao uspješnost pregovora. U ovoj fazi, formiranje pregovaračkog tima je od suštinske važnosti, jer će upravo taj tim biti zadužen za izvršenje svih dogovora i reformi koje će biti dogovorene tokom pregovora.
Osim što će glavni pregovarač imati upravljačku i pregovaračku ulogu, on će također nadzirati aktivnosti i rad svog tima, čime će se osigurati da se svi procesi odvijaju u skladu s postavljenim ciljevima i rokovima. U tom smislu, njegova uloga će biti ključna u stvaranju efikasnog pregovaračkog okvira koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da se uspješno integriše u evropske strukture.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije naglašena je potreba za imenom glavnog pregovarača, uz napomenu da BiH mora govoriti jednim glasom tokom nadolazećih pregovora za pristupanje EU. Ovaj izvještaj također ukazuje na to da će glavni pregovarač imati zadatak da formira i nadgleda tim koji će raditi na usklađivanju zakonodavstva, što dodatno ističe važnost te funkcije.
Kako se približava naredna sjednica koalicije, politički lideri će morati ozbiljno razmotriti ovo pitanje. S obzirom na složenost situacije i različite političke interese, očigledno je da će postizanje dogovora o imenovanju glavnog pregovarača biti od ključne važnosti za budućnost evropskih integracija BiH. Ukoliko se uspije pronaći zajednički jezik i dogovoriti se o ovoj funkciji, to bi moglo značajno ubrzati proces reformi i omogućiti Bosni i Hercegovini da se brže približi EU.
U konačnici, imenovanje glavnog pregovarača postaje prioritet koji ne trpi odlaganje. Politika, koja je često vođena osobnim interesima i ambicijama, sada se mora fokusirati na strateške ciljeve i dugoročne interese zemlje. Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima, ali uspjeh u procesu evropskih integracija mogao bi donijeti stabilnost, razvoj i prosperitet, što bi u konačnici koristilo svim građanima zemlje.
