Usaglašen je Zakon o električnoj energiji i dogovoreno osnivanje državne berze, ključne za izbjegavanje skupog EU mehanizma CBAM. No, pred građanima i privredom i dalje stoji nepoznanica – ko će zaista profitirati?
Nakon višemjesečnih natezanja, entitetska ministarstva energije napokon su usaglasila tekst Zakona o električnoj energiji, čime je Bosna i Hercegovina učinila korak bliže ispunjavanju strogih zahtjeva Evropske unije. U paketu s tim dolazi i formiranje državne berze električne energije – potez koji bi trebao modernizirati tržište, ali i pomoći zemlji da izbjegne finansijski izuzetno težak udarac koji nosi EU-ov Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).
Opasnost zvana CBAM
CBAM je porezni mehanizam kojim Evropska unija planira da oporezuje sve proizvode uvezene izvan svog prostora, a koji nose sa sobom značajan „ugljični otisak“ – uključujući električnu energiju. Ako BiH ne uvede reforme, od sljedeće godine bi izvoz bh. električne energije prema EU mogao biti dodatno oporezovan, čime bi novac bh. izvoznika završavao u evropskim budžetima, a ne domaćim. Prema nekim procjenama, riječ je o gubicima koji bi se mogli mjeriti u milijardama KM.
Da bi se to izbjeglo, Bosna i Hercegovina, osim usvajanja Zakona o električnoj energiji, mora uspostaviti i sistem trgovine emisijama (ETS), koji u EU postoji još od 2005. godine. Taj sistem kompanijama omogućava kupovinu i prodaju „dozvola za zagađenje“, pri čemu se prihod sliva u budžet države, a ne van njenih granica.
Berza – lijek ili nova glavobolja?
Dok se visoki ciljevi i briselski zahtjevi nižu na političkim stolovima, prosječan građanin s pravom se pita: šta će formiranje državne berze električne energije značiti za moj mjesečni račun?
Prema onome što poručuju iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, građani neće odmah osjetiti nikakve promjene. No, obećavaju da će se cijena električne energije ubuduće određivati javno i transparentno – na osnovu odnosa ponude i potražnje. Time bi se, kako tvrde, dugoročno trebalo doći do stabilnijih cijena.
„Veća konkurencija među snabdjevačima može dugoročno značiti bolje uvjete za krajnje potrošače“, poručuju iz Ministarstva. Uz to, regionalno povezivanje energetskog tržišta moglo bi dovesti do stabilnijeg snabdijevanja i nižih troškova za privredu, što bi se – u teoriji – moglo prenijeti i na građane kroz niže cijene roba i usluga.
Privrednici konačno dobijaju šansu da biraju
Za privrednike, posebno one u energetski intenzivnim granama industrije, berza otvara vrata većoj fleksibilnosti i mogućnosti biranja povoljnijih ponuda. Dosadašnji sistem bilateralnih ugovora, često sklopljenih „iza zatvorenih vrata“, sada bi zamijenilo transparentno nadmetanje ponuđača.
„Berza će omogućiti privrednicima da bolje planiraju svoje troškove i smanje rizike, čime postaju konkurentniji i na domaćem i na stranom tržištu“, navode iz FMERI-ja.
Također, formiranjem berze stvara se institucionalni temelj za kasniju uspostavu ETS sistema, čime bi BiH prešla u novu fazu energetske i fiskalne samoodrživosti.
Politička geografija energije – zašto Mostar?
Odluka da sjedište državne energetske berze bude u Mostaru nije prošla bez pitanja i podizanja obrva. No, iz ministarstva pojašnjavaju kako se time nastavlja praksa teritorijalne ravnoteže u rasporedu ključnih energetskih institucija – Elektroprijenos je u Banjoj Luci, NOS u Sarajevu, a DERK u Tuzli.
„Ovo je pokušaj uravnoteženog razvoja i ravnomjerne zastupljenosti svih dijelova BiH“, navode.
Utišani optimizam u sjeni briselskih rokova
Iako državna energetska berza može zvučati kao korak ka uređenijem i efikasnijem tržištu, mnogi stručnjaci upozoravaju da će konkretni efekti zavisiti isključivo od političke volje, institucionalne ozbiljnosti i tehničke pripremljenosti sistema. Bez toga, postoji opasnost da berza ostane još jedna papirnata reforma ispunjena zbog pritiska izvana, bez stvarnog utjecaja na živote građana.
Za sada, BiH se barem formalno usmjerava ka standardima EU. Hoće li to značiti i realne koristi za građane, tek ostaje da se vidi.
