Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani širom svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu. Veliki petak je dio Vazmenoga trodnevlja kojega čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.
Širom svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, vjernici okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi molili Križni put.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, vjernici se okupljaju u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka - čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa, te svetu pričest.
Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizuje svlačenje odjeće s Isusa, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Fra Ivan Tučić: Budimo što bolji ljudi i vjernici, vjerujmo u život i dobro
Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
U nekim našim krajevima, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
