Danski turistički otok Bornholm, smješten u Baltičkom moru, priprema se za napad. Posljednjih mjeseci na otok je stiglo više vojnika, u vojnoj bazi se grade novi hangari, a prošle sedmice raspoređeno je 11 novih oklopnih vozila kako bi se odvratio svaki pokušaj invazije.
Dok Danska jača odbranu svoje najistočnije tačke zbog prijetnje od Rusije, udaljene 300 kilometara, istovremeno se suočava s pritiskom s druge strane - od svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Američkih Država, čiji predsjednik Donald Trump namjerava okupirati Grenland "na lak ili težak način" .
„Stalno se bolje pripremamo i već smo dostigli određeni nivo“, rekao je general Peter Boysen, načelnik danske vojske. „Borit ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i to je ono što radimo.“
Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva ostrva - sićušni Bornholm i Grenland, najveći na svijetu - našli su se stisnuti između Rusije i SAD-a. "Po prvi put u 80 godina, ugroženi smo s obje strane", kaže Jonas Parello-Plesner, izvršni direktor Fondacije Saveza demokratija. "Nalazimo se u svijetu na rubu kolapsa."
Pojačanja na najistočnijoj tački
Na Bornholmu, koji je udaljen 25 minuta vožnje od Kopenhagena, osjeća se napetost. U glavnom gradu Rønneu, koji je postao centar remilitarizacije, stanovnici u polušali kažu: "Nadam se da Trump neće baciti oko na ovo ostrvo."
Gradonačelnik Frederik Trolstrup zauzima ozbiljniji ton: „Sjedinjene Američke Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno.“ U kasarni Almegaards Kaserne, gdje je stacioniran Bornholmski puk, 9. januara su predstavljena novopristigla finska pješadijska borbena vozila Patria 6x6, namijenjena zaštiti ostrva od potencijalne ruske prijetnje.
"Stacionarni nosač aviona"
„Trebaju nam vojnici na ostrvu Bornholm. To je najbliža tačka u kraljevstvu neprijatelju“, rekao je pukovnik Lars Nygaard, komandant puka. General Boysen je dodao da je ostrvo strateški važno. „Ovo je kao nosač aviona, ali stacionarno. Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje. Zato je važno da pokažemo svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm“, rekao je.
Bornholm je oduvijek bio osjetljivo područje. Nakon poraza nacističke Njemačke, ostrvo je bilo pod sovjetskom kontrolom 10 mjeseci, od 1945. do 1946. godine, period poznat kao "Ruska Danska". Nakon Hladnog rata, dansko vojno prisustvo je smanjeno, ali je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine ponovo donijela tenzije na Baltičko more.
Tome su doprinijeli i događaji poput eksplozije plinovoda Sjeverni tok u septembru te godine, nedaleko od otoka, blizina ruske enklave Kalinjingrad i aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.
Od Afganistana do odbrane suvereniteta
Dok se na Bornholmu testiraju nova oklopna vozila, general Boysen naglašava da trenutno "nema direktnih prijetnji", ali da je spremnost ključna za izbjegavanje rata. Na pitanje o Grenlandu, odgovara suzdržano: "To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o njemu."
Međutim, na spomen kraljevskog dekreta iz 1952. godine, koji obavezuje vojnike da brane teritoriju, čak i protiv saveznika, on potvrđuje: "Ako ste vojnik, bilo gdje, i ako vas napadne strana država, imate pravo da branite sebe i svoju zemlju."
Ovaj fokus na odbranu nacionalnog suvereniteta predstavlja promjenu za Dansku, koja je decenijama učestvovala u dalekim ratovima, poput onih u Afganistanu i Iraku, kao lojalni saveznik SAD-a. "Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj odbrani", objašnjava Parello-Plesner.
„Sada, odjednom, s Ukrajinom, nismo na prvoj liniji fronta, već na drugoj, tačno na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo da imamo svog prijatelja, partnera i saveznika.“ Jedan vojnik je u neformalnom razgovoru sažeo novu situaciju: „Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Državama, mogli bismo poslati naše momke iz Bornholma na Grenland.“
