U decembru 2023. godine danski parlament je relativno tijesnom većinom (94–77) usvojio takozvani „Zakon o Kuranu“, kojim je zabranjeno neprimjereno postupanje s vjerskim tekstovima od značaja za priznate religijske zajednice.
Četiri opozicione stranke sada su pokrenule inicijativu za opoziv tog zakona.
Iako se zakon odnosi i na Bibliju, Toru i druge religijske knjige, kolokvijalno je nazvan „Zakon o Kuranu“, jer mu je primarni cilj bio zaustaviti sve češća spaljivanja svete knjige islama. Muslimani vjeruju da je Kuran Božja objava (Allahova riječ) koju je prorok Muhamed primao preko meleka Džibrila (Gabrijela), a zatim je prenošena usmeno i kasnije zapisana.
Spaljivanje Kurana eskaliralo je 2019. godine
Kuran je postao meta spaljivanja i skrnavljenja u Skandinaviji i općenito u zapadnoevropskim zemljama nakon imigracijskog vala tokom kojeg je s Bliskog i Srednjeg istoka i iz sjeverne Afrike u posljednjih petnaestak godina stiglo najmanje četiri miliona muslimana.
Spaljivanje Kurana eskaliralo je 2019. godine, a počinioci su najčešće bili ekstremni desničari i protuislamistički aktivisti koji su svoje performanse koristili kako bi privukli pažnju javnosti na svoje političke ciljeve, polarizirali društvo i ukazali na navodnu zamjenu stanovništva.
S obzirom na to da su sistematski napadi na Kuran u Danskoj izazvali nezadovoljstvo i bijesne reakcije u islamskom svijetu te doprinijeli povećanju terorističke prijetnje i diplomatskih tenzija, danska vlada lijevog centra premijerke Mette Frederiksen odlučila je reagirati iz vanjskopolitičkih i sigurnosnih razloga.
U obrazloženju zakonskih izmjena navodi se nagli porast incidenata povezanih s vjerskim knjigama i zastavama. Danska policija je samo u periodu od 21. jula do 24. oktobra 2023. godine zabilježila 483 takva incidenta. Vlada je zaključila da veći broj takvih incidenata nosi povećan rizik od radikalizacije, osvete i ozbiljnih sigurnosnih posljedica.
Ograničenje slobode izražavanja
Međutim, kritičari su upozorili da se Zakonom o Kuranu de facto uvodi ograničenje slobode izražavanja i da je riječ o popuštanju pod vanjskim pritiskom. Sedam mjeseci prije sljedećih parlamentarnih izbora, lideri Konzervativne stranke, Liberalne alijanse, Danske narodne stranke i Danskih demokrata iznijeli su iste argumente.
Susie Jessen, politička glasnogovornica desničarske stranke Danski demokrati, smatra da je zakon rezultat popuštanja pritisku iz islamskog svijeta:
„Ne treba dopustiti arapskim zemljama da diktiraju dansko zakonodavstvo. Ako se uplašimo svaki put kada nas islamisti pritisnu i stalno popuštamo, kompromitujemo vlastite vrijednosti – pravo da možemo reći, učiniti i nacrtati ono što želimo.“
Prema zakonu, neprimjereno postupanje može uključivati paljenje, prljanje, gaženje, udaranje nogama, rezanje na komade, ubadanje nožem i umotavanje vjerske knjige u svinjsko meso. Međutim, umotavanje vjerske knjige u zastavu duginih boja nije kažnjivo.
Zakon se ne odnosi na izjave i crteže
U umjetnosti je neprimjereno postupanje dozvoljeno ako predstavlja manji ili sporedni dio umjetničkog djela, na primjer ako se Biblija ili Kuran pocijepaju tokom koncerta ili umjetničkog performansa. Zakon se ne odnosi na usmene izjave, pisane tekstove ili crteže o vjerskim knjigama i religijskim temama.
Rasmus Paludan, lider danske ekstremno desne stranke Stram Kurs, bio je prva osoba osuđena prema ovom zakonu. Paludan je posljednjih godina javno spalio desetine primjeraka Kurana u Danskoj i Švedskoj, a za trganje stranica iz Kurana, koje je u junu 2024. godine prenosio uživo na Facebooku, kažnjen je novčanom kaznom. Danski zakon za takvo djelo predviđa i kaznu zatvora do dvije godine.
Zagovornici zabrane skrnavljenja vjerskih knjiga ističu da se u nešto više od tri mjeseca nakon usvajanja zakona dogodilo samo pet spaljivanja knjiga. Preben Bang Henriksen, parlamentarni zastupnik konzervativno-liberalne stranke Venstre, koja je dio vladajuće koalicije, smatra da ozbiljna teroristička prijetnja opravdava njegovo zadržavanje.
„Nije nužno spaljivati Kuran da bi se izrazilo mišljenje“
„Nema nikakvog razloga da se zakon koji daje rezultate ukida. To je kao da ugradite protuprovalni alarm, a zatim ga uklonite jer nije bilo provale. To se neće dogoditi. Nije nužno spaljivati Kuran da bi se izrazilo neko mišljenje“, rekao je Bang Henriksen.
On je također istakao da su, nepuna dva mjeseca prije usvajanja zakona, u Bruxellesu na ulici vatrenim oružjem ubijena dvojica švedskih navijača, u terorističkom napadu koji je bio odgovor islamista na spaljivanje Kurana u Švedskoj.
Švedski zakoni, naime, još od 1971. godine izričito ne zabranjuju spaljivanje ili uništavanje vjerskih knjiga, pa čak ni nacionalne zastave. Kriminalizacija takvih djela ovisi o tome da li su povezana s narušavanjem javnog reda ili prijetnjama određenim vjerskim, etničkim ili drugim grupama.
„Ustupak militantnim islamističkim vođama“
Švedski novinar, publicist i stručnjak za slobodu medija i javnog izražavanja Nils Funcke prije dvije godine je za list Göteborgs-Posten ovako komentirao donošenje kontroverznog Zakona o Kuranu u Danskoj:
„Ovo je ustupak militantnim i glasnim islamističkim vođama širom svijeta koji zahtijevaju zabranu spaljivanja Kurana. Žalosno je što su Danci kapitulirali i bojim se da bi to moglo postati argument za donošenje sličnog zakona u Švedskoj.“
