Iznenadna pojava nove kineske aplikacije za umjetnu inteligenciju DeepSeek izazvala je potrese u tehnološkoj industriji i na finansijskim tržištima, uzdrmavši dugogodišnje uvjerenje o američkoj dominaciji u ovom sektoru. Na Wall Streetu je zabilježen značajan pad indeksa S&P 500 i Nasdaqa, dok su tehnološke dionice pretrpjele oštre gubitke uslijed straha da bi SAD mogao izgubiti primat u razvoju umjetne inteligencije.
DeepSeek je u vrlo kratkom roku postao vodeća aplikacija u američkom App Storeu, nadmašivši konkurenciju, uključujući ChatGPT. Ovaj uspjeh izazvao je veliku nervozu među investitorima, što je dovelo do masovne prodaje tehnoloških dionica. Primjerice, dionice Nvidije, jednog od ključnih igrača u industriji čipova za umjetnu inteligenciju, zabilježile su ogroman pad, gubeći gotovo 600 milijardi dolara tržišne vrijednosti – što je najveći zabilježeni pad u istoriji američkog tržišta kapitala.
Za mnoge je ključni razlog ovakve reakcije bila informacija da je DeepSeek razvijen s minimalnim troškovima u poređenju s ogromnim ulaganjima američkih kompanija. Dok su tehnološki giganti trošili milijarde dolara na razvoj svojih modela, kineski startup tvrdio je da je svoj proizvod stvorio uz budžet od svega nekoliko miliona dolara. Ova razlika u troškovima uzrokovala je brojne spekulacije o metodologiji i mogućim subvencijama koje bi mogle biti uključene u razvoj.
Također, u središtu pažnje našla se činjenica da je DeepSeek koristio postojeću tehnologiju i softver otvorenog koda, što je omogućilo značajno smanjenje troškova. Pojavila su se pitanja o dugoročnom utjecaju ovog modela na industriju, posebno u svjetlu američkih ograničenja prodaje visokotehnoloških čipova Kini.
Reakcije na ovu situaciju bile su podijeljene – dok su neki pozivali na pojačano ulaganje u domaću tehnologiju, drugi su smatrali da bi snižavanje troškova moglo biti pozitivan podsticaj za inovacije. S druge strane, konkurenti su izrazili oprez, ali i optimizam u vezi s daljnjim razvojem sofisticiranijih modela.
Pojava DeepSeeka nagovještava novo poglavlje u globalnoj utrci za dominacijom u umjetnoj inteligenciji, stavljajući dodatni pritisak na kompanije i vlade da redefinišu svoje strategije i pristupe u ovom sektoru. Pitanje ostaje: je li ovaj događaj signal ozbiljne promjene balansa moći u tehnološkom svijetu?
