Akademik Ejup Ganić, jedan od najprepoznatljivijih intelektualaca u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine, govorio je o dubokim strukturnim problemima države, uz poseban osvrt na obrazovanje kao ključni faktor opstanka i napretka društva.
Ganić je jasno poručio da obrazovanje ima potencijal da spasi Bosnu i Hercegovinu, ali da se njegov razvoj konstantno sapliće o političke blokade koje je, kako tvrdi, velikim dijelom proizveo neadekvatan mirovni sporazum iz 1995. godine.
„Dejtonski mirovni sporazum, hvala Bogu, donio je mir, ali je ostavio toliko nedorečenih, nelogičnih i nefunkcionalnih elemenata da vi jednostavno nemate vremena ni prostora da usaglašavate ključne stvari za normalno funkcionisanje države“, rekao je Ganić. Dodao je kako se u praksi pokazuje da gotovo svaka reforma, pa čak i ona u obrazovanju, biva zagađena toksičnim nacionalnim interesima koji paraliziraju svaki pokušaj napretka,rekao je on za BHRT
Ističe kako obrazovanje nije i ne smije biti nacionalno pitanje, već državno pitanje par excellence – jer bez modernog, funkcionalnog i jedinstvenog obrazovnog sistema nema budućnosti za mlade generacije. „Treba nam znanje koje spaja, ne indoktrinacija koja dijeli“, upozorio je Ganić.
Dotakao se i samog procesa kreiranja Dejtonskog sporazuma, kazavši da nije učestvovao u njegovom oblikovanju jer je u to vrijeme bio povrijeđen, ali je zato duboko učestvovao u arbitražnom procesu za Brčko koji je trajao tri godine. „Distrikt Brčko je pokazao kako izgleda kada se međunarodna zajednica sistemski angažuje. To rješenje je funkcionalno jer se radilo pažljivo i temeljito. A država? Nju su, doslovno, sklepali za dvije sedmice. I to se i danas vidi“, rekao je Ganić, dodajući da velike sile kada odluče nešto, to mogu učiniti i brzo i sistematski – pitanje je samo političke volje.
Upravo zato smatra da je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica prestane zatvarati oči pred problemima koje je sama proizvela djelimično nestrukturiranim mirom. Posebno ističe nužnost jačanja Ureda visokog predstavnika (OHR), čija bi uloga – prema njegovim riječima – trebala biti reaktivirana i osnažena sa više eksperata i savjetnika, ne samo u političkom smislu, nego i u ekonomskom i obrazovnom.
„Mislim da trebamo sami graditi državu što više možemo, ali je očigledno da neki čepovi moraju biti odčepljeni uz pomoć međunarodne zajednice. Dejton je nedovršen posao. Nama treba OHR koji će znati gdje i kada povući ručnu, a gdje ubrzati“, naglasio je Ganić.
Za kraj, poručio je da je rješenje za Bosnu i Hercegovinu u znanju, a ne u podjelama. „Obrazovanje je kičma svakog društva. Ako ta kičma ne bude čvrsta i zdrava, država će ostati pognuta – pod težinom svojih nesuglasica i prošlosti koju nije znala prerasti“, zaključio je akademik Ejup Ganić.
Poruka je jasna: spas države neće doći iz etničkih torova, već iz učionica koje treba očistiti od dnevne politike, a to je posao i domaćih lidera i međunarodne zajednice koja, kako se čini, duguje ovoj zemlji više nego što je spremna da prizna.
