Bosna i Hercegovina pred promjenama: Digitalne investicije na vidiku?
Građani Bosne i Hercegovine nemaju povoljne uslove za investiranje, a to se posebno odnosi na nerazvijeno tržište kapitala i ograničene mogućnosti digitalnog investiranja. Ipak, postoje naznake da bi se situacija u skorijoj budućnosti mogla promijeniti, barem u jednom dijelu zemlje.
Nerazvijeno tržište kapitala i propuštene prilike
Tržište kapitala u BiH ostaje u sjeni drugih oblika ulaganja, poput kupovine nekretnina, koja je postala dominantan vid investiranja uslijed inflacije i rasta cijena stanova. Dok se u razvijenim zemljama finansijska sredstva plasiraju kroz dionice, obveznice i investicijske fondove, domaći investitori suočavaju se s nefleksibilnim i zastarjelim sistemom.
Poseban problem predstavlja nedostatak regulative i prilika za digitalno investiranje, koje u svijetu omogućava lakši, transparentniji i često jeftiniji pristup tržištu kapitala. Digitalne investicije podrazumijevaju internetsku kupovinu i prodaju dionica, berzanskih fondova (ETF), obveznica i čak kriptovaluta, što je mnogima na ovim prostorima i dalje nepoznanica.
Prednosti digitalnog investiranja
Digitalne investicije značajno pojednostavljuju pristup finansijskom tržištu. Omogućavaju ulaganja bez posrednika, smanjuju transakcijske troškove i otvaraju vrata globalnim berzama. Građani bi preko internetskih platformi mogli ulagati u dionice velikih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, te u berzanske fondove poput S&P 500 i Eurostoxx 50.
Osim toga, digitalno investiranje je dostupnije jer omogućava kupovinu djelomičnih, frakcijskih dionica, što znači da i građani s manjim budžetima mogu ući u svijet ulaganja. Platforme poput Interactive Brokers, eToro, Robinhood i Degiro već odavno dominiraju svjetskim tržištem i omogućavaju investitorima fleksibilnost bez potrebe za angažmanom brokera.
Potencijalni rizici
Kao i svaki oblik ulaganja, digitalne investicije nose određene rizike. Tehnološki faktori, poput kibernetičkih napada i tehničkih problema platformi, mogu utjecati na stabilnost ulaganja. Također, neiskusni investitori mogu biti izloženi prekomjernoj trgovini ili donošenju loših finansijskih odluka bez stručnog savjeta.
Moguće promjene u zakonskoj regulativi
Glavni problem digitalnog investiranja u BiH leži u zakonskoj regulativi. Bez adekvatnog pravnog okvira, građanima nije omogućeno legalno ulaganje putem globalnih platformi. Međutim, postoje naznake da bi se to moglo promijeniti.
Predstavnici zakonodavne vlasti u Federaciji BiH istaknuli su da podržavaju inicijative za uvođenje digitalnih investicija, a u aprilu bi trebala biti održana tematska sjednica o reformama tržišta kapitala. Prema dostupnim informacijama, jedan od razloga za pokretanje ove inicijative je i izrazito nizak promet na Sarajevskoj berzi, koji se nerijetko svodi na nula konvertibilnih maraka dnevno.
Sumnje postoje da određeni lobiji namjerno koče razvoj tržišta kapitala u zemlji, no ukoliko zakonodavna vlast uspije provesti reforme, građanima BiH bi konačno mogla biti dostupna savremena finansijska rješenja.
Iako su digitalne investicije u BiH još uvijek neostvarena mogućnost, optimizam raste. Uvođenje ovog oblika ulaganja ne bi samo povećalo ekonomske prilike za građane, već bi i smanjilo ovisnost o nekretninskom tržištu te dugoročno stabilizovalo finansijski sektor. Ostaje da se vidi hoće li političari uspjeti nadvladati prepreke i omogućiti modernizaciju tržišta kapitala u zemlji.
