Digitalni euro pred vratima: Evropa ulazi u eru bezgotovinskog novca, BiH još duboko u "državi keša"
Evropa se ubrzano priprema za uvođenje digitalnog eura – projekta koji bi do kraja ove decenije trebao postati nova realnost u svakodnevnim plaćanjima. Digitalni euro zamišljen je kao javni novac u elektronskom obliku, pandan fizičkoj gotovini, ali prilagođen dobu u kojem dominiraju kartice, mobilna plaćanja i globalne tehnološke platforme.
Razlog je jasan – korištenje gotovine u eurozoni rapidno opada. U posljednjih pet godina udio gotovine u svakodnevnim transakcijama smanjen je sa 68 na svega 40 posto, dok vrijednost plaćanja gotovinom pada još brže – sa 40 na tek 24 posto. Ukoliko evropske institucije ne stvore vlastito digitalno rješenje, svakodnevne finansijske tokove preuzet će privatne i često neeuropske kompanije, čime bi monetarni suverenitet Evropske unije bio ozbiljno ugrožen.
Digitalni euro trebao bi popuniti prazninu koju ostavlja nestajanje gotovine – pružajući građanima sigurno i jednostavno sredstvo plaćanja, ali bez posrednika i bez dominacije komercijalnih platformi. Plan je da političke i pravne odluke budu donesene već naredne godine, a razvojni proces trajao bi dvije do tri godine. Realna prognoza je da će digitalni euro zaživjeti između 2027. i 2029. godine.
Gdje je tu Bosna i Hercegovina?
Iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije niti eurozone, uvođenje digitalnog eura imat će neizbježne posljedice i na domaće tržište. Više od polovine štednje građana već je vezano za euro, značajan dio kredita također, a domaće banke posluju u direktnoj vezi s partnerima iz Evrope. To znači da će digitalni euro, kada bude uveden, neminovno postati dostupan i bh. korisnicima, barem kroz bankarski sektor i prekogranične transakcije.
Ipak, BiH je daleko od potpune digitalizacije plaćanja. Ekonomija zemlje još uvijek počiva na gotovini – posebno u maloprodaji, ugostiteljstvu i kod manjih poduzeća. Nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura, nepovjerenje građana u domaće institucije i snažna "siva ekonomija", koja se mnogo lakše održava gotovinskim transakcijama, čine da će BiH još dugo ostati svojevrsna "država keša". Digitalni euro u takvim uslovima neće zamijeniti gotovinu – on će biti dodatna opcija, a ne primarno sredstvo plaćanja.
Izazovi i šanse koje BiH ne smije ignorisati
Dolazak digitalnog eura postavlja nekoliko važnih pitanja za BiH: kako ga regulirati, kako ga učiniti dostupnim građanima i kako spriječiti da zemlja ostane samo pasivni korisnik tuđih rješenja? Ako domaće institucije na vrijeme ne pripreme zakonski okvir, zaštitu privatnosti i strategiju za smanjenje sive ekonomije, postoji opasnost da BiH još jednom propusti priliku da digitalne inovacije iskoristi za vlastiti razvoj.
Drugim riječima – dok će Evropa do 2029. godine koračati u novu eru digitalnog javnog novca, Bosna i Hercegovina će vjerovatno još dugo balansirati između duboko ukorijenjene tradicije gotovine i polaganog, često nevoljnog prilagođavanja digitalnim trendovima.
Digitalni euro će stići – pitanje je samo kada i u kojem obimu. A od brzine reakcije domaćih institucija zavisit će hoće li građani BiH imati koristi od nove finansijske revolucije, ili će još jednom biti samo pasivni posmatrači dok svijet ide naprijed.
