Sve veći broj mladih u Srbiji danas nosi tijelo starca, iako tek ulaze u tinejdžerske godine. Aritmije, dijabetes, oštećenja pluća i čak moždani udari – bolesti koje su nekada bile rezervisane za šestu ili sedmu deceniju – sada sve češće pogađaju osnovce i srednjoškolce. Nakon pandemije COVID-19, koja je ostavila duboke tragove u respiratornom i kardiovaskularnom sistemu mladih, uslijedio je cunami loših navika: vejp, snus, klasične cigarete, energetska pića u kombinaciji s alkoholom, sjedilački način života i hronični stres. Stručnjaci upozoravaju da se pred našim očima razvija tiha epidemija – i da je pitanje koliko će ova generacija mladih doživjeti starost.
“Imam pacijenta od 19 godina koji je doživio moždani udar. To više nije rijetkost”, kaže dr Predrag Stanarčević, upozoravajući da već 10-15% svih moždanih udara u Srbiji pogađa osobe između 15 i 45 godina.
Vejp – otrov upakovan u voćni miris Djeca, već od petog razreda, masovno koriste vejp uređaje pod iluzijom da su bezopasniji od cigareta. Međutim, pedijatar Saša Milićević upozorava da su te “voćne pare” direktan udar na mladi organizam.
“Komponente iz vejpa ulaze u krvotok i dospijevaju u svaki organ. Djeca to ne razumiju jer ih niko nije naučio, a roditelji često okreću glavu, misleći da su vejpovi 'manje zlo'”, kaže Milićević.
Osim akutnih problema poput upala disajnih puteva i oštećenja zuba, ova navika vodi i ka razvoju hronične opstruktivne bolesti pluća – bolesti koja se kod odraslih najčešće javlja tek nakon 60. godine.
Snus – tihi razarač u đačkim torbama Pored vejpa, snus – nikotinska bomba koja se stavlja ispod jezika – postaje sve popularniji među mladima. Ova praksa, koja se često odvija pred očima nastavnika i roditelja, vodi ka zapaljenjima sluznice usta, oštećenju zuba, pa čak i razvoju malignih bolesti.
“Nikotin se resorbuje, dospijeva do mozga, oštećuje zube, sluznicu, pa i organe za varenje – sve to kod djece koja još rastu. Zamislite posljedice za 10 godina”, upozorava dr Milićević.
Posljedice pandemije: Srce koje ne može da izdrži stepenice Kod mnogih mladih koji su preboljeli koronu, ostali su problemi sa srcem i plućima – stezanje u grudima, aritmije, slabost, problemi sa disanjem i sindrom hroničnog umora.
“Mladi se umaraju nakon nekoliko koraka, osjećaju depresiju, bolove i znojenje bez razloga. To je nešto što do prije nekoliko godina nije bilo karakteristično za njihovu dob”, kaže Milićević.
Alkohol + energetska pića = eksplozija U sve većem broju slučajeva, mladi već od 12. ili 13. godine eksperimentiraju s alkoholom – i to često u kombinaciji s energetskim napicima. Ta kombinacija je razorna za jetru, srce, bubrege, ali i mozak.
Roditelji često nisu svjesni da njihova djeca već sada hodaju stazom koja vodi ka trajnim zdravstvenim problemima. Tolerancija na “dječije nestašluke” zapravo je tiho saučesništvo u uništavanju jedne generacije.
