U posljednjim decenijama primjećena je zabrinjavajuća promena: djevojčice širom svijeta sve ranije ulaze u pubertet.
Neki stručnjaci upozoravaju da ova pojava ima značajne fizičke i psihičke posljedice, a uzroci su vezani za savremeni način života, ishranu, stres i faktore životne sredine.
Metaanaliza 30 različitih studija pokazala je da je prosječna dob početka puberteta kod djevojčica pala za tri mjeseca po deceniji između 1977. i 2013. godine. Danas neke djevojčice razvijaju znakove puberteta, kao što je rast grudi, već sa šest ili sedam godina.
Nova studija objavljena u JAMA Network Open pokazuje da se starost prve menstruacije smanjuje. Između 1950. i 2005. godine, broj djevojčica koje su dobile prvu menstruaciju prije 11. godine gotovo se udvostručio na 16%. Osim toga, sve više djevojčica sve duže čeka da im menstruacija postane redovna. Zašto se ovo dešava?
1. Gojaznost i ishrana
Povećana stopa gojaznosti kod djece je ključni faktor. Masno tkivo, koje se nekada smatralo pasivnim, danas je prepoznato kao endokrini organ koji luči hormone poput leptina i inzulina koji mogu ubrzati početak puberteta.
Ishrana bogata visoko prerađenom hranom, životinjskim proteinima i šećerom, a siromašna voćem i povrćem, takođe je povezana sa ranijim početkom puberteta. Kinesko istraživanje pokazalo je da ishrana bogata grickalicama, gaziranim pićima i prženom hranom povećava rizik od ranog puberteta.
2. Stres i faktori okoline
Rani stres, poput socioekonomskih poteškoća ili porodične traume, može ubrzati pubertet. Istraživanja su pokazala da djevojčice koje su izložene visokom nivou stresa u ranom djetinjstvu imaju veću vjerovatnoću da dožive rani pubertet. Pandemija COVID-19 dodatno je doprinijela ovom problemu zbog smanjene fizičke aktivnosti, lošije prehrane i povećane izolacije.
3. Endokrini disruptori
Hemikalije koje remete rad hormona, poput ftalata i bisfenola, nalaze se u mnogim svakodnevnim proizvodima – od ambalaže hrane do kozmetike. Ove supstance oponašaju djelovanje estrogena i mogu utjecati na raniji početak puberteta. Istraživanja su također povezala izloženost zagađenju zraka s ranijim menarhom.
Rani pubertet može imati fizičke i emocionalne posljedice. oni su:
Kraći rast: Djevojčice koje rano uđu u pubertet često prestaju brže rasti, što može rezultirati nižom visinom.
Zdravstveni rizici: Veći rizik od razvoja gojaznosti, visokog krvnog pritiska, dijabetesa i srčanih bolesti. Također je povezan s povećanim rizikom od raka dojke zbog produžene izloženosti hormonima.
Psihološki izazovi: Rani pubertet može uzrokovati stres, anksioznost, depresiju i probleme sa slikom tijela. Djeca koja izgledaju starije od svojih vršnjaka često se suočavaju s pritiskom da se ponašaju zrelije nego što jesu.
Kako pomoći djevojkama?
1. Zdrav način života: Osiguravanje uravnotežene prehrane bogate voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama može odgoditi početak puberteta. Potaknite redovnu fizičku aktivnost i smanjite izloženost visoko obrađenoj hrani i pićima s visokim sadržajem šećera.
2. Diskusija i podrška: Roditelji treba otvoreno razgovarati o promjenama tijela sa djecom, bez stigmatizacije. Pružanje podrške i edukacija pomaže djeci da lakše prihvate svoje tijelo i razviju zdrave navike.
3. Konsultacije sa ljekarom: Ako dete pokazuje znake ranog puberteta, važno je konsultovati pedijatra ili endokrinologa. U nekim slučajevima, liječnici mogu preporučiti terapiju za usporavanje procesa kako bi se izbjegle dugoročne posljedice.
