Dodikovi lojalisti: Policija Republike Srpske dobija ogromno povećanje plata i veće ovlasti
Uz rast plata od 40% i proširenje ovlasti, MUP RS-a postaje moćniji nego ikad – dok povratnici i kritičari upozoravaju na zloupotrebu sile i političku instrumentalizaciju policije.
Policajcima u Republici Srpskoj od aprila će plate skočiti za 40 posto, što znači da će umjesto sadašnjih 1.600 KM primati 2.300 KM. Ovim povećanjem, pripadnici MUP-a RS-a postaju među najbolje plaćenim službenicima u entitetskoj administraciji. Prema obrazloženju vlasti, od tih 40 posto, samo 10 posto je standardno povećanje plata, dok se ostatak navodno odnosi na naknadu za „složeni policijski rad“ koju su do sada primali samo policajci u Federaciji BiH i Brčko distriktu.
Međutim, iza ovog povećanja krije se i politička računica. Predsjednik RS-a Milorad Dodik insistira na jačanju policijskih snaga, ne samo u kontekstu javnog reda i borbe protiv kriminala, već i kao ključnog stuba u očuvanju njegove vlasti. Najavio je i izmjene zakona koje bi policiji omogućile veća ovlaštenja, vraćajući ih, kako on tvrdi, na nivo kakav su imali u vrijeme bivše Jugoslavije. „Vrijeme je da vratimo policiji ovlasti kakve je imala u prošlosti, da se zna šta znači biti policajac, a ne da bude ponižen pred bilo kojim kriminalcem ili bilo kim drugim“, izjavio je Dodik, dodajući da će podržati ministra unutrašnjih poslova u donošenju zakonskih izmjena. „Ako vraćamo dodatak, onda moramo vratiti i ovlaštenja. I mi ne pravimo političku državu, mi pravimo sigurnu državu. Republika Srpska je država“, naglasio je Dodik, iako RS, prema Dejtonskom sporazumu, ostaje samo jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini.
Policija RS-a: Loša reputacija među nesrpskim povratnicima
Iako se vlasti u RS-u pozivaju na sigurnost svih građana, podaci pokazuju drugačiju sliku. Povratnici nesrpske nacionalnosti godinama upozoravaju na sistemsku nebrigu MUP-a RS-a kada je u pitanju njihova sigurnost. Prema podacima Udruženja žrtava i svjedoka genocida, od 1996. do 2022. godine na području ovog entiteta ubijeno je 13 povratnika, 22 su teško ranjena, dok je njih 1.020 pretrpjelo fizičke napade. Također, evidentirano je preko 3.500 slučajeva verbalnog napada na nacionalnoj osnovi.
Ni jedan slučaj ubistva nije riješen, a nijedan fizički napad nije rasvijetljen. Policija RS-a nije pokazala ozbiljnu namjeru da istraži i procesuira počinitelje, što dodatno produbljuje nepovjerenje među povratnicima. Umjesto da se osigurava jednak tretman svih građana, policijske strukture su često optuživane za ignorisanje nasilja nad povratnicima, pa čak i za prebacivanje krivice na žrtve.
Prekomjerno jačanje policije: Zaštita građana ili militarizacija?
MUP RS-a je u posljednjih nekoliko godina znatno povećao svoje kapacitete. Trenutno broji oko 8.000 pripadnika raspoređenih u centralnim upravama, regionalnim jedinicama, žandarmeriji, antiterorističkim jedinicama i specijalnim centrima za obuku. S ovim brojem, RS se nalazi u vrhu evropskih regija po omjeru broja policajaca na broj stanovnika – čak 651 policajac na 100.000 građana. U poređenju, cijela BiH ima prosječno 436 policajaca na isti broj stanovnika, dok je u Belgiji taj omjer 412, uprkos ozbiljnim sigurnosnim izazovima s terorizmom.
Pored toga, policija RS-a posjeduje vojnu opremu, uključujući automatske puške kalibra 7,62 mm, oklopna vozila „Despot“ i „Vihor“, te helikoptere, što dodatno podgrijava sumnje o militarizaciji policijskih snaga. Dodik je više puta naglašavao kako „Republika Srpska ima potencijal da brani svoju samostalnost“, implicirajući da policija može igrati ključnu ulogu u eventualnim secesionističkim scenarijima.
Pitanje koje se postavlja jeste da li je ovakvo ulaganje u policiju usmjereno na stvarnu borbu protiv kriminala ili na očuvanje režima Milorada Dodika i eventualne političke manevre koji bi mogli destabilizirati BiH. Evropske i domaće sigurnosne agencije s posebnom pažnjom prate ove procese, a ostaje da se vidi kakve će biti dugoročne posljedice ovakve politike.
