Prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar otkrivaju duboke podjele unutar opozicije i vladajuće stranke, dok pravni problemi Milorada Dodika dodatno komplikuju političku dinamiku.
Republika Srpska ulazi u intenzivnu predizbornu fazu, a politička scena postaje sve složenija. Branko Blanuša, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci, ima najveće šanse da bude kandidat opozicije za predsjednika RS. O njegovoj kandidaturi Glavni odbor Srpske demokratske stranke (SDS) treba odlučiti u nedjelju, a većina članova trenutno ga podržava.
Blanuša je već bio kandidovan za parlamentarne funkcije – 2018. za Parlamentarnu skupštinu BiH, a 2022. za Narodnu skupštinu RS. Njegova podrška opozicionim strankama, osim PDP-a čiji predsjednik Draško Stanivuković zagovara bojkot izbora, stavlja ga u poziciju da postane centralna figura u predstojećoj trci za predsjedničku funkciju.
S druge strane, SNSD još uvijek nije odlučio svog kandidata. Milorad Dodik odustao je od planova da njegov sin Igor Dodik bude kandidat, a glavna imena koja se pominju su bivši ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan i bivši ministar zdravstva Ranko Škrbić. Oba kandidata imaju bliske veze s aktuelnom stranačkom hijerarhijom i porodicom Dodik, što signalizira da SNSD traži sigurnu, kontrolisanu opciju za predstojeće izbore.
Prijevremeni izbori zakazani su za 23. novembar, a proces prijave političkih subjekata traje od 25. do 29. septembra, dok koalicije mogu predavati prijave 6. i 7. oktobra. Kandidati za predsjednika RS imaju rok od 10. do 14. oktobra, a predizborna kampanja traje od 8. do 22. novembra.
Republika Srpska je bez predsjednika od 18. avgusta, kada je Sud BiH pravosnažno potvrdio odluku CIK-a da Miloradu Dodiku oduzme mandat zbog nepoštivanja odluka OHR-a. Osim zabrane obnašanja funkcije predsjednika RS, Dodiku je zabranjeno obavljanje svih javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta, što stvara pravni vakuum oko vođenja SNSD-a i stranačke politike.
U međuvremenu, Narodna skupština RS donijela je zaključak kojim političkim strankama ostavlja autonomiju da odluče hoće li učestvovati na izborima, izmijenivši ranije odluke koje su pozivale Dodika da nastavi obnašati funkciju predsjednika. Ova odluka dodatno komplikuje političku dinamiku i otvara prostor za neočekivane koalicije i taktiziranja u opoziciji.
Predstojeći mjeseci pokazaće hoće li Blanuša uspjeti konsolidovati opozicioni blok, i kako će SNSD odgovoriti u situaciji kada njegov lider pravno ne može kandidovati sebe, ali i dalje ima ogromno političko prisustvo. Ovo će biti ključna trka koja će odrediti političku mapu Republike Srpske za naredne godine.
