Na današnjoj sjednici Predsjedništva Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), održanoj u Banjoj Luci, predsjednik stranke Milorad Dodik jasno je poručio da ova stranka ne priznaje odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita, niti institucija pravne države Bosne i Hercegovine.
U maniru već poznate političke retorike, Dodik je još jednom potvrdio kurs sukobljavanja sa državnim institucijama, otvoreno dovodeći u pitanje postojanje same države BiH.
— "U SNSD-u ne čitamo internet stranicu OHR-a", izjavio je Dodik, odbacujući bilo kakvu važnost odluke kojom je visoki predstavnik obustavio budžetsko finansiranje političkih partija, uključujući i SNSD, zbog nepoštivanja zakona i Ustava BiH.
Dodik je potom pažnju preusmjerio na, kako kaže, ključni uzrok političke krize – neimenovanje četvrtog delegata SNSD-a u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Po njemu, ova kriza nije odgovornost njegove stranke, već rezultat postupaka drugih političkih aktera koji "ne znaju kako da izađu iz situacije koju su sami stvorili".
Komentarišući pokretanje predmeta u Tužilaštvu BiH protiv ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića, Dodik je ustvrdio da je riječ o „besmislenom progonu“ čija svrha je, kako navodi, preživljavanje "nelegalnih institucija". Bukejloviću se na teret stavlja neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH kojom je privremeno suspendovan zakon o uspostavljanju entitetskog pravosudnog regulatornog tijela, što predstavlja direktan atak na ustavni poredak države.
— "To je toliko kulminiralo da će to na kraju morati da odluči jedna stvar. Ili ima Bosne i Hercegovine ili nema. Ja vjerujem da je nema, ali još nisam o tome donio odluku", rekao je Dodik, šaljući poruku koja gotovo da priziva konačan udar na ustavni poredak BiH.
U istom tonu, Dodik je ustvrdio da "na prostoru Republike Srpske ne važe odluke iz Sarajeva", pokazujući otvoreno ignorisanje pravnog sistema države. Ovakvi istupi predsjednika entiteta nisu novost, ali zabrinjava njihova sve veća učestalost i otvorenost kojom se negira suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.
Dodik se pohvalio i „rekordnim“ članstvom SNSD-a, tvrdeći da stranka broji 212.000 članova, što po njegovim riječima svjedoči o stabilnosti političke scene u entitetu. Također je rekao da su odnosi s koalicionim partnerima stabilni, a da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća, osim, kako je naveo, povećanog broja saobraćajnih nesreća.
Zanimljivo je i da je predsjednik SNSD-a pozdravio javne rasprave o novom ustavu koje se trenutno vode širom Republike Srpske. Po njegovom mišljenju, inicijativa o referendumu o novom ustavu je "dobrodošla" jer bi, kako kaže, dala stvarni legitimitet entitetskom dokumentu. Time Dodik nastavlja sa ideološkom pripremom terena za formalnu secesiju Republike Srpske, mimo bilo kakvog ustavnog okvira države.
— "Smatramo da treba održati konstruktivne sastanke sa svim lokalnim zajednicama i ponuditi rješenja na terenu. Već smo obišli dio opština, a slijede i sve druge", rekao je Dodik, naglašavajući da SNSD ostaje mobilisan i fokusiran na "unutrašnje kapacitete".
U nizu kontroverznih izjava, Dodik je ustvrdio da je Ustavni sud BiH „krnji“ i „nametnut za potrebe sarajevske čaršije“, ističući da institucija „propada“ jer se, prema njemu, ne može osloniti na legitimitet.
Također je primijetio da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) smanjila svoje aktivnosti na prostoru RS, što je ocijenio kao pozitivan pomak.
U jeku sve žešće političke retorike, Dodik i SNSD otvoreno pozivaju na rušenje temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma, iako se deklarativno zaklinju u njegov "izvorni tekst". U praksi, to znači negiranje svih odluka međunarodne zajednice, OHR-a, Ustavnog suda BiH, te sve otvorenije djelovanje ka stvaranju paralelnih institucija i eventualnom otcjepljenju.
Poruke koje dolaze iz Banje Luke više nisu puke političke provokacije – one predstavljaju ozbiljan izazov ustavnom poretku, pravnoj državi i miru u Bosni i Hercegovini. Sve dok međunarodna zajednica i domaće institucije odgovaraju samo saopćenjima, Dodik će iz dana u dan pomjerati granice dozvoljenog – sve dok se one u potpunosti ne izbrišu.
