Igra političkih šefova na Balkanu: Opozicija stvaranju novih saveza ili samo još jedan pokušaj preživljavanja?
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je već godinama jedan od najistaknutijih političkih lidera u Bosni i Hercegovini, u posljednje vrijeme pokušava primijeniti strategije koje je ranije koristio njegov saveznik Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, kako bi održao kontrolu nad situacijom u entitetu koji predvodi. Nedavni poziv Dodika Srbima da napuste ključne institucije Bosne i Hercegovine, uključujući Tužilaštvo, Sud BiH, SIPA-u i VSTV, jasno odražava pokušaj da se ponovi manever koji je Vučić primijenio u 2022. godini na Kosovu. Iako se radi o sličnim političkim potezima, postoji nekoliko ključnih razlika koje Dodikovo djelovanje čine mnogo riskantnijim i potencijalno destruktivnijim za Srbe u Bosni i Hercegovini.
Vučićev pokušaj destabilizacije na Kosovu
Kada je krajem 2022. godine Vučić pozvao Srbe da napuste kosovske institucije, smatrao je da će time izazvati političku krizu koja bi, po njegovom mišljenju, bila povoljna za Beograd. Cilj je bio stvoriti vakuum u kosovskim institucijama koji bi međunarodna zajednica morala riješiti, uz prednost za Srbiju. Uz poziv na povlačenje Srba iz institucija, Vučić je podržao bojkot izbora na sjeveru Kosova, vjerujući da će, ukoliko Albanci preuzmu vlast, međunarodna zajednica biti prisiljena da intervenira.
Međutim, učinci ove strategije bili su potpuno suprotni od onoga što je Vučić očekivao. Priština i zapadne sile nisu reagirale na način kako je Beograd želio. Izbori su održani, a kosovske albanske stranke preuzele su vlast u općinama s većinskim srpskim stanovništvom, čime je Vučićev plan postao politički poraz. Kosovski Srbi koji su se povukli iz institucija nisu stekli nikakvu prednost, već su postali politički marginalizirani, a njihovo povlačenje samo je oslabilo njihov položaj i političku moć. Na kraju je Vučić morao priznati poraz, te je morao natjerati srpske predstavnike da se vrate u institucije, predstavljajući to kao svojevrsnu "pobjedu", iako su svi svjesni da je riječ o strateškom neuspjehu.
Dodikov plan: Potencijalne posljedice za Srbe u BiH
Dodik sada pokušava primijeniti sličnu strategiju u Bosni i Hercegovini, iako su okolnosti potpuno različite i mnogo nepovoljnije za njega. Nakon što je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, Dodik je odlučio radikalizirati situaciju, pozivajući Srbe u Bosni i Hercegovini da napuste državne institucije. On nije samo pozvao na povlačenje iz institucija poput Tužilaštva, Suda BiH, SIPA-e i VSTV-a, nego je, paralelno, Narodna skupština Republike Srpske izglasala zakone koji zabranjuju djelovanje tih institucija na teritoriji entiteta. Međutim, zakoni još nisu stupili na snagu, a Dodik već poziva na povlačenje, što dodatno pokazuje njegovu namjeru da destabilizira političku situaciju u BiH.
Problematične posljedice povlačenja Srba
Povlačenje Srba iz državnih institucija BiH, kako to predlaže Dodik, neće destabilizirati Sarajevo, već će, naprotiv, oslabiti pozicije koje su Srbi do sada držali u ključnim institucijama. Ako Srbi napuste institucije, to će omogućiti drugim narodima i političkim grupama da preuzmu pozicije i time ojačaju svoj uticaj na državnom nivou. Ovakav scenarij jasno pokazuje da Dodikov potez neće donijeti željeni rezultat, jer bi mogao samo učiniti da srpski politički uticaj u BiH postane marginaliziran.
Kao što je pokazao Vučićev primjer na Kosovu, međunarodna zajednica neće nužno reagirati onako kako se očekuje. Iako bi takvi potezi mogli izazvati političke napetosti u BiH, to neće dovesti do promjena koje Dodik priželjkuje. Umjesto toga, situacija bi se mogla stabilizirati bez prisustva Srba u ključnim institucijama, a međunarodni akteri vjerojatno neće promijeniti svoju politiku zbog tih poteza.
Dodik također ne uzima u obzir da pravosudne i sigurnosne institucije BiH neće prestati funkcionirati samo zato što u njima neće biti Srba. Ove institucije mogu nastaviti raditi čak i efikasnije, jer će biti oslobođene unutrašnjih političkih opstrukcija koje su do sada dolazile od predstavnika Republike Srpske. Dodatno, povlačenje Srba iz institucija samo će dodatno oslabiti njihov politički uticaj, jer će biti lišeni ključnih pozicija u institucijama koje oblikuju politiku Bosne i Hercegovine.
Posljedice po Srbe u RS-u
Povlačenje iz državnih institucija može imati ozbiljne posljedice po same Srbe u Republici Srpskoj. Takav potez bi mogao rezultirati gubitkom radnih mjesta za mnoge Srbe koji rade u državnim institucijama, financijskom nesigurnošću za njihove porodice, te dodatnim slabljenjem političkog uticaja Srba u BiH. Ovaj scenario nije ništa novo – povlačenje iz institucija nije donijelo nikakvu korist Srbima na Kosovu, već ih je učinilo još ranjivijima i politički marginaliziranim. Na kraju, Srbi su izgubili poluge moći i uticaja, a njihov povratak u institucije bio je nužan, iako je kasnio.
Dodikov politički manevar: Bez dugoročne strategije
Iako Dodik možda vjeruje da će njegov potez izazvati političku krizu koja bi mogla dovesti do njegovih političkih koristi, realnost će biti sasvim drugačija. Ukoliko srpski političari napuste institucije, a međunarodna zajednica ne reagira na način na koji očekuju, situacija bi mogla postati stabilnija, bez prisutnosti Srba u ključnim državnim strukturama. Oni koji napuste institucije postat će politički marginalizirani, a njihovo povlačenje neće imati nikakvu dugoročnu korist za Srbe.
Na kraju, kao što se desilo s Vučićem na Kosovu, Dodik će vjerojatno biti primoran da u nekom trenutku "vrati film unazad" i pokušava prikazati povratak Srba u institucije kao svoju veliku pobjedu. No, do tada će šteta biti učinjena, politička pozicija će biti oslabljena, a kredibilitet će biti ozbiljno narušen. Ovaj politički manevar, bez obzira na to što Dodik možda misli da je on uspješan, čini se unaprijed osuđenim na neuspjeh – upravo kao što je bio slučaj s Vučićevim potezima na Kosovu.
