ŠTA KAŽE ZAKON?

Dodikov prijedlog o vojnom roku u Srbiji: pravna prijetnja, politička eskalacija i sigurnosni rizici

Zakon o vojnom roku

Dodikov prijedlog o vojnom roku u Srbiji: pravna, politička i sigurnosna opasnost

Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republike Srpske, iznio je kontroverzan prijedlog koji izaziva ozbiljna pravna, politička i sigurnosna pitanja. U nedavnom intervjuu, Dodik je izrazio želju da mladići iz Republike Srpske odsluže vojni rok u Srbiji, s obrazloženjem da bi im to omogućilo sticanje vrijednog iskustva, a potom lakše zapošljavanje i druge privilegije. Međutim, ovaj prijedlog nosi sa sobom potencijalno ozbiljne pravne posljedice, krši zakonodavne okvire Bosne i Hercegovine, te prijeti destabilizacijom već krhke političke situacije u regionu.

Pravni aspekt prijedloga: kršenje Zakona o odbrani BiH

Iako Dodik svojim prijedlogom nastoji privući pažnju na potencijalne ekonomske i socijalne koristi za mlade ljude iz Republike Srpske, njegov plan je u suprotnosti sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine. Naime, Zakon jasno zabranjuje državljanima BiH, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, da se pridruže stranim vojnim ili paravojnim formacijama, što uključuje i služenje vojnog roka u drugim zemljama. Član 51 Zakona o odbrani BiH izričito propisuje da je takvo ponašanje nezakonito, a prekršaj ovog zakona može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, uključujući kazne zatvora.

Zakon također precizira kazne prema Krivičnom zakoniku BiH, gdje član 162.b propisuje da je organizovanje ili mobilizacija ljudi s ciljem pridruživanja stranim vojnim formacijama kažnjiva s najmanje osam godina zatvora. Oni koji odluče samostalno pridružiti se takvim formacijama suočavaju se s kaznom od najmanje tri godine zatvora. Samim tim, Dodikov prijedlog da mladi iz Republike Srpske služe vojni rok u Srbiji predstavlja jasnu incitaciju na kršenje Zakona o odbrani BiH i Krivičnog zakona, što bi moglo imati dalekosežne pravne posljedice za sve uključene strane.

Političke implikacije: dodatna eskalacija regionalnih tenzija

Osim pravnog, Dodikov prijedlog nosi i ozbiljne političke posljedice. Pozivanje na vojnu saradnju između Republike Srpske i Srbije, kao i uključivanje mladih iz BiH u vojni sistem druge države, može biti shvaćeno kao pokušaj jačanja vojnih kapaciteta Srbije u BiH. Takav potez, u kontekstu entiteta koji nije država, mogao bi dodatno povećati političke tenzije unutar Bosne i Hercegovine i izazvati negativne reakcije susjednih zemalja.

Dodik je više puta isticao važnost podrške Srbiji i poticanje jačanja veza između dvije zemlje, ali ovakvi prijedlozi mogu biti shvaćeni kao pokušaj destabilizacije BiH. Već sada postoje duboki politički jazovi između različitih etničkih i političkih grupacija u zemlji, a Dodikov prijedlog samo dodatno otežava političku klimu, potičući nacionalne podjele i jačajući osjećaj nepovjerenja između Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Sigurnosna opasnost: prijetnja regionalnoj stabilnosti

Prijedlog Milorada Dodika ima i ozbiljan sigurnosni značaj. U trenutnoj geopolitičkoj situaciji, ovakvi potezi mogu izazvati daljnje napetosti u regionu, a potencijalno i vojnu eskalaciju. Poziv na vojnu saradnju sa susjednom državom, u ovom slučaju Srbijom, uz uključivanje mladih ljudi iz BiH u vojni sistem te zemlje, predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu, ali i za širi Balkanski region.

Ovakvi potezi mogu dovesti do stvaranja paramilitarnih snaga koje bi mogle ugroziti stabilnost, kako unutar BiH, tako i šire, u regiji. Pored toga, s obzirom na istorijske okolnosti, političke i vojne aktivnosti koje podržavaju ideje o vojnim formacijama, postoji rizik da će se otvoriti prostor za daljnje konflikte i međusobne sukobe. U tom kontekstu, Dodikov prijedlog može se smatrati prijetnjom sigurnosti cijelog Balkana.

Pravne i političke posljedice za Dodika i sve uključene

Na kraju, Dodikov prijedlog nije samo pravno problematičan, već nosi i ozbiljan politički i sigurnosni rizik. Ukoliko bi ovaj prijedlog bio realiziran, mogao bi imati dalekosežne posljedice po stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i čitave regije. Ne samo da bi se ugrozila pravna sigurnost i integritet zemlje, već bi se dodatno potaknula politička destabilizacija, uz opasnost od eskalacije napetosti na Balkanu.

Zakonodavne i pravosudne institucije Bosne i Hercegovine moraju ozbiljno reagirati na ovakav prijedlog. Ako Dodik nastavi s promoviranjem ideje o slanju mladih iz BiH na vojni rok u Srbiju, suočit će se s ozbiljnim pravnim posljedicama. Bez obzira na političke ambicije, zakoni ove zemlje moraju biti poštovani, a nacionalna sigurnost i stabilnost ne smiju biti ugroženi.