Predstojeća sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda stavlja Bosnu i Hercegovinu u središte međunarodne pažnje, u kontekstu izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta i paralelnih izvještaja koje šalje entitet Republika Srpska. Rasprava će obuhvatiti niz ključnih tema: produženje mandata EUFOR-a, sankcije Miloradu Dodiku, te ulogu i budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR).
Republika Srpska, u svojim dokumentima, izražava oštru kritiku prema Schmidtovim odlukama i smatra da visoki predstavnik destabilizira državu. Sankcije protiv predsjednika entiteta, Milorada Dodika, nazivaju se neosnovanim, dok se poziva na ukidanje OHR-a i vraćanje pune nadležnosti entitetima unutar Bosne i Hercegovine. U dokumentima se ističe predanost RS-a suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku zemlje, istovremeno osporavajući dosadašnje intervencije međunarodne zajednice u unutrašnja pitanja.
Sjednica Vijeća sigurnosti bit će prilika da države članice izraze svoje stavove. Rusija će najvjerovatnije podržati zahtjeve RS-a za smjenu Schmidta i ukidanje OHR-a, dok se očekuje da će Kina zauzeti sličan stav. S druge strane, Velika Britanija i Francuska, kao i SAD, u prošlim slučajevima uvijek su se protivile smanjenju uloge visokog predstavnika, ali pažnja je sada usmjerena na američko izlaganje – postoje indicije da bi pristup SAD-a prema Bosni i Hercegovini mogao biti revidiran.
U administrativnim krugovima Washingtona razmatraju se alternativni pristupi koji uključuju saradnju sa svim stranama u BiH i potencijalno ukidanje sankcija Dodiku. Analize američkih think-tank institucija sugeriraju da bi novi pristup mogao uključivati reviziju ranijih politika, fokus na strateške resurse poput kritičnih minerala te veću fleksibilnost u pregovorima sa entitetima. Povezanost nekih analiza sa izvršnom vlasti u Washingtonu sugerira da se radi o strateškom preispitivanju uloge OHR-a i međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini.
Najvjerovatniji scenario koji se u analitičkim krugovima spominje je da bi američka politika mogla nastojati provesti reforme koje podržavaju tri ravnopravna suverena entiteta u zemlji, što bi podrazumijevalo redefiniranje nadležnosti i smanjenje uloge visokih međunarodnih predstavnika. Ovaj pristup, međutim, ne može se sprovesti bez saglasnosti Evropske unije i OSCE-a, koji su dosad podržavali koncept izgradnje funkcionalne države u Bosni i Hercegovini.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a tako će postati presudan trenutak za političku i sigurnosnu dinamiku u Bosni i Hercegovini. Na njoj će se raspravljati o pitanju sankcija, budućnosti OHR-a i međunarodne uloge u održavanju stabilnosti zemlje, dok se regionalni akteri i međunarodni faktori nadmeću oko utjecaja na budući politički kurs Bosne i Hercegovine.
U pozadini svih ovih procesa, pažljivo se prate signali iz Washingtona i Moskve, jer bilo kakve odluke mogu imati dugoročne posljedice na unutrašnju politiku, suverenitet entiteta, sigurnost, ali i ekonomski razvoj zemlje. Predstojeća sjednica stoga nosi potencijalne promjene koje mogu redefinisati ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i oblikovati daljnji pravac političkog dijaloga između entiteta i države.
