PARADOKS BH. TRŽIŠTA RADA

Dok domaći radnici odlaze, stranci popunjavaju prazna radna mjesta: BiH povećava kvote za uvoz radne snage

Radnici

Bosna i Hercegovina povećava kvote za strane radnike zbog hroničnog nedostatka domaće radne snage

Uprkos činjenici da se na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini nalazi više od 323 hiljade nezaposlenih osoba, tržište rada se suočava s ozbiljnim manjkom radnika. Zbog toga je za 2025. godinu planirano povećanje kvote za zapošljavanje stranih radnika za 20 posto, čime će broj radnih dozvola dostići 7.229. Poslodavci, međutim, smatraju da je to i dalje nedovoljno te zahtijevaju dalju liberalizaciju procedura, pa čak i potpuno ukidanje ograničenja u vezi sa zapošljavanjem stranaca.

Nadležne institucije su predložile da se produži 2.820 postojećih radnih dozvola te izda dodatnih 4.409 novih, čime bi ukupan broj radnih dozvola porastao za 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. U entitetu Federacija BiH planirano je povećanje kvote za pet posto, dok je u Republici Srpskoj taj rast čak 43 posto, a u Brčko distriktu gotovo udvostručen, sa skokom od 96 posto.

Hronični nedostatak radnika već godinama pogađa različite sektore privrede, pri čemu su najviše pogođene oblasti koje zahtijevaju nekvalifikovanu radnu snagu. Poslodavci upozoravaju da domaće tržište više ne može nadoknaditi taj deficit i da trenutni sistem kvota samo dodatno usporava zapošljavanje potrebnih radnika. Kao primjer navode susjedne zemlje poput Srbije, koja je ukinula ograničenja i samo u pola godine izdala 70.000 radnih dozvola, ili Hrvatske, gdje stranci čine značajan dio radne snage, naročito u građevinskom sektoru.

Ukoliko BiH ne prilagodi svoje zakone i procedure, mogla bi izgubiti na konkurentnosti u odnosu na zemlje regiona koje su već pojednostavile proces zapošljavanja stranaca. Ekonomski stručnjaci naglašavaju da formalni broj nezaposlenih ne odražava stvarno stanje na tržištu rada, budući da poslodavci u određenim sektorima jednostavno ne mogu pronaći potrebne profile radnika, iako se oni vode na evidencijama službi zapošljavanja.

Prema procjenama, u narednih nekoliko godina BiH će se suočiti s deficitom od oko 100.000 radnika u različitim sektorima. Kako bi se taj jaz popunio, sve je izvjesnije da će priliv stranih radnika rasti, pri čemu Bosna i Hercegovina, paradoksalno, postaje atraktivna destinacija za radnu snagu iz zemalja u kojima su čak i bh. minimalne plate dovoljno primamljive da opravdaju dolazak i preseljenje na hiljade kilometara udaljenosti.