Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s jednim od onih tiho dramatičnih, gotovo brutalno bolnih egzodusa stručnog kadra koji se odvijaju daleko od očiju javnosti, ali sa posljedicama koje mogu direktno utjecati na sigurnost, ekonomiju i budućnost države.
Ovoga puta, problem nije politička retorika niti beskrajne institucionalne blokade – problem je mnogo jednostavniji i mnogo opasniji: ljudi odlaze.
U centru krize nalazi se BHANSA - Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine, institucija koja bi trebala biti simbol tehnološke sigurnosti i profesionalne stabilnosti države, ali koja se danas suočava s ozbiljnim odlivom kadrova. Početkom godine agenciju je napustilo osam kontrolora zračnog saobraćaja, dok je 11 podnijelo zahtjev za odlazak, ostavljajući samo tri da još uvijek razmišljaju o ostanku. Brojke su hladne, ali iza njih stoji realnost koja može biti zastrašujuća – iskustvo i znanje koje se godinama sticalo odlazi u jednom pravcu, bez jasnog signala da će se vratiti.
Agencija trenutno zapošljava oko 69 kontrolora leta, dok je optimalno potrebno najmanje 80 kako bi operativni sistem mogao funkcionirati bez rizika. Svaki manjak stručnjaka u ovoj oblasti nije samo statistika, nego potencijalni sigurnosni problem koji može ograničiti kapacitet aviooperacija i usporiti razvoj međunarodnog zračnog prometa. Procjene pokazuju da je BHANSA već ranije morala Briselu dostaviti upozorenje da je smanjila broj aviooperacija za 10 do 15 posto, što je signal koji bi trebalo da izazove ozbiljnu zabrinutost u evropskim regulatornim krugovima.
Problem, međutim, nije samo u nedostatku kadrova – problem je u ekonomiji motivacije. Plata kontrolora leta u BiH kreće se između 8.000 i 10.000 KM, uz mogućnost rasta do oko 11.500 KM. Na prvi pogled, to su primanja koja su iznad prosjeka domaćeg tržišta rada. Ali u globalnoj industriji kontrole zračnog saobraćaja, to više nije konkurentna ponuda.
Dok BiH govori o stabilnosti sistema, kontrolori zračnog prometa gledaju globalno tržište rada. Pojedini bh. stručnjaci dobivaju ponude iz država Zaljeva gdje su finansijski paketi gotovo dvostruko ili trostruko veći. Prema dostupnim informacijama, bh. kontrolore posebno privlače ponude iz Katar, gdje se plaće za ovu profesiju kreću od oko 16.000 do 20.000 američkih dolara mjesečno, što predstavlja razliku koja se ne može nadoknaditi patriotizmom, ni institucionalnim apelima.
U regionu je situacija slična. U Hrvatska i Srbija kontrolori zračnog saobraćaja mogu ostvarivati primanja oko 9.000 eura, što dodatno povećava pritisak na bh. tržište rada. Poseban problem predstavlja činjenica da kontrolori sa isteklim šestogodišnjim ugovorima često automatski postaju kandidati za odlazak, jer ne postoje dovoljno snažni mehanizmi zadržavanja kadra.
Strah u BHANSA-i nije samo administrativne prirode. Planirano raspisivanje novog poziva od strane katarskih vlasti u aprilu izaziva dodatnu nervozu, jer postoji realna mogućnost da se na konkurs prijave i već zaposleni kontrolori iz BiH. Ako se taj scenario ostvari, Agencija bi mogla biti suočena s još bržim pražnjenjem operativnog sistema.
U tom kontekstu, najavljeni sastanak s predstavnicima Vlade Katara predstavlja pokušaj diplomatskog i institucionalnog spašavanja kadra. Od državnih institucija BiH traži se da intervenišu na međunarodnom nivou kako bi se usporio odlazak stručnjaka. Međutim, problem je što globalno tržište rada ne poznaje emotivne niti političke argumente – ono reaguje na ponudu, sigurnost i finansijsku perspektivu.
Pokušaj BHANSA-e da poveća plaće kontrolorima pokazuje svjesnost problema, ali razlika između domaćih i stranih primanja i dalje ostaje odlučujući faktor. Ako razlika u zaradama ostane ovolika, teško je očekivati da će institucionalni apeli imati dugoročan efekat.
Ovo nije samo pitanje jedne agencije, niti samo pitanje jedne profesije. Odlazak kontrolora zračnog saobraćaja postaje simbol šire društvene dileme – može li država koja ne uspijeva zadržati svoje najstručnije ljude uopšte garantovati stabilnu budućnost, ili će bosanskohercegovačko nebo postati još jedna tačka na mapi iz koje stručnost odlazi bez povratka, tiho i nepovratno.
