DOK SE RASPRAVLJA O LITIJU I RIO TINTU, NAFTA PROLAZI ISPOD RADARA

Dok se litij kopa, nafta se poklanja: Neizgovorena priča o Južnom toku, Gazpromu i Putinu

Juzni tok Vladimir Putin

Dok se mediji i javnost fokusiraju na kontroverze oko eksploatacije litija i kompanije Rio Tinto, jedno veliko pitanje ostaje neizgovoreno: kako je naftna industrija naše zemlje praktično poklonjena Gazpromu i Vladimiru Putinu, sve zbog projekta "Južni tok" koji nikada nije zaživio i vjerovatno neće ni zaživjeti?

Južni tok: San ili iluzija?

"Južni tok" je bio veliki gasni projekat koji je obećavao da će Bosnu i Hercegovinu učiniti ključnom tranzitnom zemljom za ruski gas prema Evropi. Zvučalo je kao sjajna prilika za ekonomski rast i geopolitički utjecaj. No, taj san se ubrzo pretvorio u iluziju. Projekat je nailazio na brojne prepreke, kako tehničke tako i političke, dok je Evropska unija sve više gledala ka diversifikaciji svojih izvora energije, smanjujući ovisnost o ruskom gasu.

Gazprom: Naftni monopol

Dok se pažnja javnosti odvraćala ka litiju, naša naftna industrija tiho je prešla u ruke Gazproma. Ovaj ruski energetski gigant sada kontrolira veći dio naše proizvodnje i distribucije nafte i gasa. Kao rezultat, Bosna i Hercegovina je postala još ovisnija o ruskim energetskim resursima, što postavlja ozbiljna pitanja o našoj energetskoj sigurnosti i nezavisnosti.

Putinova strateška igra

Vladimir Putin je majstor strateškog šaha. Dok je pažnja Zapada bila usmjerena na druge globalne probleme, on je tiho širio svoj utjecaj preko energetskih resursa. Za razliku od direktnog vojnog sukoba, energetska dominacija omogućava Rusiji da zadrži utjecaj nad zemljama poput Bosne i Hercegovine bez direktne konfrontacije. Naša ovisnost o ruskim resursima daje Putinu značajnu polugu u pregovorima i geopolitičkim igrama.

Njemačka i Zapad: Kolonizatori za sirovine?

Narativ da su samo Njemačka i Zapad kolonizatori koji iskorištavaju zemlje u razvoju za sirovine svakako ima osnova. Međutim, previđa se činjenica da i Rusija i Kina igraju sličnu igru. Dok Njemačka ulaže u zelenu energiju i infrastrukturu, Rusija i Kina koriste svoj ekonomski utjecaj da prošire političku i stratešku moć. Pitanje nije ko je kolonizator, već kako male države kao što je Bosna i Hercegovina mogu izbjeći da postanu pijun u igri velikih sila.

Cijena ovisnosti

Na kraju, dok se svi fokusiraju na litij i Rio Tinto, važno je postaviti pitanje: kakva je cijena naše ovisnosti o ruskim energetskim resursima? Projekat "Južni tok" je možda propao, ali utjecaj Rusije na našu energetsku industriju je veći nego ikada. Ako želimo stvarnu energetsku nezavisnost i sigurnost, moramo razmisliti o diversifikaciji naših izvora energije i izbjegavanju monopola, bilo da dolazi sa Zapada ili Istoka.