Dok se širom Balkana i Evrope građani bore s nesnosnim vrućinama koje prelaze +40 stepeni, stižu zabrinjavajuće vijesti s krajnjeg sjevera.
Arktički morski led, koji ima ključnu ulogu u oblikovanju globalne klime, trenutno je na historijski niskom nivou za ovo doba godine. Naučnici upozoravaju da bi se taj trend mogao nastaviti, a u septembru bismo mogli svjedočiti najmanjoj površini morskog leda otkad postoje satelitska mjerenja.
Najnoviji podaci Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) pokazuju da je led trenutno čak 0,6 miliona kvadratnih kilometara manji u odnosu na prošlu godinu. U poređenju s 2010. godinom, koja je do sada držala rekord za najnižu površinu leda u ovom periodu, sadašnja vrijednost je niža za dodatnih 0,1 milion kvadratnih kilometara.
Međutim, površina nije jedini problem. Stručnjaci upozoravaju da je debljina leda znatno smanjena, naročito na rubnim dijelovima Arktika koji su izloženi toplijem zraku. To ga čini dodatno osjetljivim na brzo otapanje. Posebno zabrinjava podatak da zapadni dio ledenog pokrova i područje iznad sjeverne Kanade bilježe najizraženije stanjivanje.
Ukupni volumen leda sada nije dosegao ni 20 hiljada kubnih kilometara, što je daleko ispod prosjeka. U junu su vremenske prilike bile obilježene velikim područjem niskog pritiska koje se protezalo od sjevera SAD-a preko Kanade do sjevernog Atlantika. Iako bi se moglo pomisliti da takvi obrasci štite led, oni zapravo dovode tople morske struje i južni vjetar direktno prema Arktiku.
Prognoze za juli pokazuju formiranje područja visokog pritiska iznad polarnog kruga, dok su niska područja pritiska smještena iznad Kanade, Grenlanda i Sibira. Ovaj raspored dodatno ubrzava topljenje leda, naročito na istočnim dijelovima Arktika. Stručnjaci navode da bi se ivice ledene ploče mogle gotovo potpuno otopiti u narednih desetak dana.
Za septembar, naučnici predviđaju rekordan minimum morskog leda. Ovakvo stanje moglo bi imati ogromne posljedice na zimu 2025./2026. godine, naročito u Evropi, SAD-u i Kanadi.
Niske vrijednosti morskog leda povezane su s jačim poremećajima polarne mlazne struje i slabljenjem polarnih vrtloga. Ako dođe do takozvanog stratosferskog zagrijavanja, polarni vrtlog može oslabiti ili se čak raspasti, dopuštajući hladnom arktičkom zraku da prodre daleko na jug. Rezultat? Ekstremno hladne, snježne i duge epizode zime u Evropi i Sjevernoj Americi.
Dok god je vrtlog stabilan, hladni zrak ostaje zarobljen unutar Arktika, a zime su blage. No, ako oslabi, šanse za ekstremne zimske valove značajno rastu.
Stručnjaci upozoravaju da će nastaviti detaljno pratiti stanje morskog leda i atmosferske prilike. Građanima savjetuju da prate nove prognoze, jer ovogodišnje otapanje Arktika bi moglo odrediti kakvu zimu ćemo imati — i dok sada patimo od rekordnih vrućina, mogli bismo se već za nekoliko mjeseci suočiti s brutalnim hladnim talasima koji će nas podsjetiti na moć prirode.
