Dok evropske sile bilježe stotine, pa i hiljade tenkova u svom vojnom arsenalu, Bosna i Hercegovina se svela na brojku od svega 45 — mahom zastarjelih vozila iz ere Hladnog rata. Podaci za 2025. godinu s renomirane vojno-analitičke platforme Global Firepower otkrivaju neumoljivu realnost: evropski kontinent i dalje ulaže u tešku oklopnu silu, dok Bosna i Hercegovina i dalje koristi vozila koja su, u tehničkom i taktičkom smislu, relikti prošlosti.
Ruska dominacija, ali uz velike gubitke
Prema najnovijim podacima, Rusija i dalje prednjači u Evropi po broju tenkova – čak 5.750 jedinica. Ipak, ovu cifru valja posmatrati s dozom opreza. Agresija na Ukrajinu iscrpila je veliki dio ruskog arsenala, a svakodnevni gubici na terenu čine da ova brojka više odražava papirnu snagu nego stvarno operativno stanje.
Uprkos međunarodnim sankcijama i logističkim izazovima, ruski tenkovski pogoni još uvijek funkcionišu i pokušavaju nadomjestiti gubitke. Međutim, nije isključeno da se radi o prenapuhanim podacima koji više služe propagandnim nego stvarnim vojnim potrebama.
Turska i Ukrajina među liderima
Na drugom mjestu se nalazi Turska sa 2.238 tenkova, dok je Ukrajina — unatoč kontinuiranom ratu i ogromnim gubicima — treća sa 1.114 tenkova. Za Ukrajinu, ove brojke su izraz borbene potrebe, ali i ogromne pomoći sa Zapada, što uključuje donirane tenkove iz SAD-a, Njemačke, Poljske i drugih država.
Poljska – novo vojno čudo Evrope
Poljska trenutno raspolaže sa 614 tenkova, ali ono što ovu zemlju svrstava među vojne lidere Evrope jeste rapidna modernizacija i ulaganja. Od SAD-a su već naručili 250 tenkova Abrams M1A2 SEP V3, najnovije generacije, u vrijednosti od šest milijardi dolara. Uz to dolaze južnokorejski K2 Black Pantheri, borbeni avioni FA-50, te 32 F-35 stealth lovca.
Ovakvim tempom, Poljska se pozicionira kao najjači vojni igrač na istočnom krilu NATO-a, potpuno svjesna prijetnje koju predstavlja Rusija.
Bosna i Hercegovina: Muzej na točkovima
U toj slici savremene evropske vojne arhitekture, Bosna i Hercegovina izgleda kao vojni muzej pod otvorenim nebom. Sa svega 45 tenkova, mahom zastarjelih američkih M60A3 Patton iz 1959. godine — koje su SAD donirale nakon Dejtonskog sporazuma — Oružane snage BiH se nalaze u beznadežno lošem stanju.
Prema riječima vojnog analitičara Aleksandra Radića, tu se nalazi i nekoliko jugoslavenskih M-84 tenkova, ali ni oni nisu prošli značajnu modernizaciju. Tehnički gledano, radi se o vozilima čija je koncepcija zastarjela i koja bi u savremenim borbenim uslovima bila laka meta.
Srbija iznad Francuske i Britanije — brojčano, ne tehnološki
Zanimljivo, Srbija ima 262 tenka, više nego Francuska (215) i Velika Britanija (227). Ipak, francuski Leclerc i britanski Challenger 2 su znatno moderniji i efikasniji u borbenim uslovima od glavnog srpskog borbenog tenka M-84.
Srbijanski vojni kompleks posljednjih godina ulaže u modernizaciju, pa je razvijena i verzija M-84AB1, opremljena savremenom opremom poput eksplozivno-reaktivnog oklopa Kontakt-5, raketa AT-11 i termovizijskih sistema. Također, Rusija je Srbiji donirala 30 tenkova T-72B1MS, što dodatno osnažuje njihov potencijal.
Hrvatska između prošlosti i budućnosti
Hrvatska raspolaže sa 45 tenkova M-84, ali već neko vrijeme pregovara o nabavci Leopard 2A8, najmodernijeg njemačkog tenka. Prema dostupnim informacijama, planira se nabavka 50 jedinica, a cijena će biti umanjena za tenkove koje će Hrvatska donirati Ukrajini (oko 30 vozila). Time bi Hrvatska značajno unaprijedila svoje oklopne snage i uhvatila korak sa zapadnoevropskim standardima.
Nova era ratovanja – kraj za tenkove?
Dok se neke države utrkuju u nabavci tenkova, savremeni sukobi poput onog u Ukrajini, kao i rat između Armenije i Azerbejdžana, pokazuju surovu realnost: tenkovi postaju glineni golubovi u eri bespilotnih letjelica, dronova i pametnih raketa.
Tenkovi poput M60A3, koje koristi BiH, u takvim uslovima ne bi imali nikakve šanse. Sudbina bi im bila slična samurajima kod Shiroyame, koji su, naoružani mačevima, masakrirani od strane carske vojske sa puškama i artiljerijom. To je bio kraj ere mačeva. Danas gledamo kraj ere tenkova.
BiH na marginama moderne vojne doktrine
Nažalost, dok se susjedi naoružavaju, modernizuju i prilagođavaju novoj realnosti ratovanja, Bosna i Hercegovina je i dalje zarobljena u prošlom vijeku — i to ne samo tehnički, već i politički. Bez jasne strategije, bez ulaganja u modernizaciju, i bez ikakvih ozbiljnih koraka u pravcu prilagođavanja novim izazovima, Oružane snage BiH ostaju samo formalnost, a ne stvarna zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Tenk više nije kralj bojišta, ali i dalje ostaje simbol snage i sposobnosti odvraćanja. Dok druge zemlje ulažu u kombinaciju tenkova, dronova, raketnih sistema i sajber kapaciteta, Bosna i Hercegovina tapka u mjestu. A vrijeme, baš kao i neprijatelj, ne čeka nikoga.
