Dok će se lideri zapadnog Balkana okupiti na radnom ručku s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, Bosna i Hercegovina se još jednom nalazi na margini međunarodnih događaja, zbog vlastite nesposobnosti da odgovori na osnovne zahtjeve.
Svi ostali učesnici – Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija – uspješno su predali usaglašene planove reformi Briselu, dok BiH, zbog političke nesloge i neozbiljnosti, nije ispunila zadate standarde. Dokument o Planu rasta, koji je Vijeće ministara poslalo, jednostavno nije zadovoljio kriterije Evropske komisije. Građani Bosne i Hercegovine sada gledaju kako prilika za dobijanje značajnih finansijskih sredstava iz Plana rasta izmiče zbog nesposobnosti domaćih političara da se dogovore i djeluju odgovorno.
Evropska unija nije imala drugog izbora nego da odbije neusaglašeni dokument iz BiH. Da li je iko u BiH mogao očekivati drugačiji odgovor iz Bruxellesa? Naravno da ne. Evropska komisija je više puta ponovila da se neće prilagođavati političkim igrama unutar Bosne i Hercegovine – pravila su jasna, i svi moraju poštovati postavljene kriterije. Brisel neće tolerisati polovična rješenja niti zatvarati oči pred neusaglašenim reformama, jer bi to značilo podrivanje same srži evropskih vrijednosti. "Evropa se nama neće prilagođavati" – poruka je koja već odavno treba biti jasna političarima u Sarajevu.
Da bi dobila finansijska sredstva iz Plana rasta, Bosna i Hercegovina, kao i sve druge zemlje zapadnog Balkana, morala je predati usaglašenu reformsku agendu. Radi se o ključnim reformama koje se tiču vladavine prava, demokratije, institucionalnih reformi, te sprječavanja korupcije i sukoba interesa. Brisel je jasno stavio do znanja da se sredstva mogu dobiti samo ako postoji čvrst plan za sprečavanje zloupotreba i osiguranje transparentnosti.
Ko je odgovoran za ovaj fijasko?
Premda su sve druge zemlje regije na vrijeme ispunile svoje obaveze, BiH je, kao i mnogo puta ranije, podbacila. Vijeće ministara, predvođeno Borjanom Krišto, poslao je dokument koji nije u skladu sa zahtjevima Evropske komisije, što je izazvalo nezadovoljstvo i oštre kritike kako unutar zemlje, tako i izvan nje. Da stvar bude gora, ovakav postupak dolazi u trenutku kada su BiH prijeko potrebna sredstva za provođenje ključnih reformi koje bi mogle pomoći u stabilizaciji političkog i ekonomskog stanja u zemlji.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, već je javno kritikovao Krišto zbog zanemarivanja mehanizma koordinacije, koji je osmišljen kako bi osigurao usklađenost između različitih nivoa vlasti u BiH. Bez koordinacije između entiteta i državnog nivoa, nemoguće je predati dokument koji zadovoljava evropske standarde, a ova situacija jasno pokazuje koliko je ta koordinacija slaba i krhka.
Posljedice: Milioni eura na čekanju
Zbog ovog propusta, Bosna i Hercegovina će ostati bez pristupa sredstvima iz Plana rasta u iznosu od 70 miliona eura, što je ogroman udarac za zemlju koja se suočava s mnogim socijalnim i ekonomskim izazovima. Evropska unija je nedvosmisleno poručila da bez potpunog, usaglašenog i transparentnog dokumenta, BiH neće moći računati na financijsku pomoć.
Ovo nije prvi put da politički lideri u BiH zbog svojih nesuglasica propuštaju priliku da osiguraju bolju budućnost za građane. Umjesto da se fokusiraju na interese zemlje i građana, političari u Sarajevu se i dalje bave sitnim stranačkim interesima, dok država trpi. Zbog ovakvih propusta, BiH će nastaviti zaostajati za ostatkom regije, a njeni građani će i dalje osjećati posljedice ovakve neodgovorne politike.
Jedan od ključnih problema u ovoj situaciji je ignorisanje mehanizma koordinacije, koji je ključan za osiguravanje zajedničkog stava svih nivoa vlasti u BiH. Evropska unija je jasno naglasila da se sve odluke na putu ka evropskim integracijama moraju donositi uz potpuno poštivanje ovog mehanizma, ali su, prema Košarčevim riječima, bh. političari u ovom slučaju taj proces zanemarili.
Košarac je upozorio na opasnost urušavanja ovog mehanizma, ističući da je praksa slanja neusaglašenih dokumenata izrazito opasna i da može ozbiljno ugroziti dalji napredak BiH na evropskom putu. Evropska komisija je jasno stavila do znanja da neće tolerisati ignorisanje uspostavljenih pravila – reforma i koordinacija su ključne za osiguranje sredstava iz evropskih fondova.
Da li je BiH osuđena na propast?
S ovakvim nivoom političke neodgovornosti, BiH je sve dalje od ozbiljnih reformi i napretka ka članstvu u Evropskoj uniji. Iako su mnogi optimisti vjerovali da će BiH iskoristiti priliku i započeti reforme koje bi omogućile bolju budućnost, ovakvi propusti i dalje vraćaju državu unazad. Evropska unija jasno je stavila do znanja da se neće prilagođavati političkim igrama u BiH – ili će zemlja ispuniti svoje obaveze, ili će ostati na margini evropskih integracija.
Bosna i Hercegovina je još jednom pokazala da nije sposobna da odgovori na ozbiljne izazove s kojima se suočava, dok druge zemlje zapadnog Balkana napreduju u sprovođenju reformi i jačanju svojih institucija. Nažalost, BiH ostaje talac svojih političkih lidera, koji očigledno nisu sposobni niti voljni napraviti korake ka boljoj budućnosti.
Dok će lideri zemalja zapadnog Balkana razgovarati o budućnosti svojih zemalja i reformama koje će im omogućiti pristup evropskim fondovima, Bosna i Hercegovina ostaje na margini, propuštajući priliku za značajan napredak. Evropska unija se neće prilagoditi niskim standardima i neusaglašenim dokumentima – pravila su jasna, a odgovornost je isključivo na političarima u Sarajevu.
BiH će i dalje ostati iza svojih susjeda sve dok ne počne ozbiljno raditi na reformama, usaglašavanju i koordinaciji. Evropska komisija je poslala jasnu poruku – Evropa se neće prilagođavati nama, nego mi moramo biti spremni prilagoditi se evropskim standardima. Nažalost, s ovakvim liderima, BiH je osuđena na stagnaciju i gubitak svake ozbiljne šanse za napredak.