Avdo Huseinović je čuveni bh. novinar, publicista i autor desetina knjiga i dokumentarnih filmova o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i zločinima koji su počinjeni tokom minulog rata. Uprkos čestim prijetnjama i opstrukcijama, on i dalje marljivo radi na dokumentiranju svih zločina i strahota koje je naš narod proživio tokom rata, ali i poslije njega.
"Otkrit će do sada nepoznate činjenice o mašineriji negiranja"
Ekskluzivno za etto.ba, Huseinović je otkrio kako radi na novom dokumentarnom filmu ‘Agresija na istinu’, kojim će obilježiti 30 godina od prvog masakra na sarajevskoj pijaci Markale. Premijera filma trebala bi se održati u sarajevskoj Vijećnici, 5. februara naredne godine.
Huseinović navodi kako će ‘Agresija na istinu’, kroz primjer masakra na sarajevskoj pijaci Markale, progovoriti o “podvalama te općenito lažima i negiranjima koje agresorska strana konstantno servira”, a osvrnut će se i na genocid u Srebrenici i masakr kod tuzlanske Kapije. Kroz film će govoriti uglavnom eksperti, istražitelji i politički svjedoci tog vremena, a prikazat će i neke detalje o agresorskoj propagandnoj mašineriji o kojima se do sada ništa nije znalo - poput literature koju su koristili njihovi oficiri, itd.
Kako Huseinović navodi, agresorska strana često je koristila i Bošnjake u svojoj propagandi sistematskog negiranja zločina. Neki od njih su čak i osuđeni zbog lažnog svjedočenja u Haagu.
“U filmu smo koristili i metodu koju su oni koristili tokom rata, a sam film je snimljen u formi sudnice i prvi je takve vrste na Balkanu. Cilj nam je skrenuti pažnju na ono što godinama trpimo, a i ne trudimo se da reagujemo.”, izjavio je Huseinović za etto.ba.
Film nastaje kao rezultat saradnje Grada Sarajevo i Huseinovićevog produkcijskog tima.
“Ideja je bila da tridesetogodišnjicu masakra obilježimo nečim značajnim. Hvala gradonačelnici i Gradskoj upravi Grada Sarajevo što su nam odmah izašli u susret i prihvatili projekt. Ne dešava se često da neko odmah prepozna značaj i ima sluha za ovakve projekte”, dodao je Huseinović za etto.ba.
Film će biti prikazan sa titlom na engleskom jeziku, a trenutno je u fazi grube montaže te će radovi na njemu potrajati sve do kraja decembra. Prava kampanja će krenuti tek 15-ak dana prije premijere i godišnjice masakra. Fokus je primarno na našoj javnosti i dizanju njene svijesti, naveo je Huseinović.
Da se ne zaboravi
Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u samom centru Sarajeva, desio se 5. februara 1994. godine između 12:10 i 12:20 sati, kada je sa agresorskih položaja na području Mrkovića ispaljena minobacačka granata kalibra 120 mm pala na prepunu pijacu. Od eksplozije granate je smrtno stradalo 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.
Granatiranje Markala izazvalo je burne reakcije kako bosanske tako i međunarodne javnosti, a nekoliko sati nakon masakra, održana je vanredna sjednica Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, kada je odana počast žrtvama. Odlučeno da se upute hitne poruke Vijeću sigurnosti UN-a, Evropskoj uniji te predsjednicima zemalja koje su mogle utjecati na kažnjavanje ovog i sprečavanje daljih zločina.
Masakri na Markalama spadaju među najgore zločine počinjene tokom opsade Sarajeva koja je trajala 1425 dana i još uvijek predstavlja jednu od najdužih opsada u historiji modernog ratovanja.
Nepobitne činjenice
Haški sud je u presudi Radovanu Karadžiću, naveo da je "granata ispaljena od strane Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) na liniji sukoba u području Mrkovića, mjesta koje se nalazi sjeverno do sjeveroistočno od Markala, gdje je SRK držao minobacače 120 milimetara".
Prema podacima sa službene stranice, za zločine na području Sarajeva pred državnim Sudom BiH osuđeno je deset pripadnika Vojske Republike Srpske. To su Veselin Vlahović (42 godine zatvora), Dragan Damjanović (20), Saša Baričanin (18), Branko Vlačo (15), Zoran Dragičević (13), Goran Damjanović (12), Jovo Tintor (11), Zoran Damjanović (10), Rade Veselinović (sedam) i Savić Slavko (osam godina zatvora).
Prema podacima dostupnim na stranicama Kantonalnog suda u Sarajevu (Federacija BiH) i Okružnog suda u Istočnom Sarajevu (Republika Srpska), za zločine na području Sarajeva osuđeno je još najmanje 20 osoba. Izrečene su im zatvorske kazne u rasponu od godine i po do 15 godina zatvora.
Srpska strana nikada nije preuzela odgovornost za masakre na Markalama. Tvrdili su da iza tog napada stoji Armija RBIH. No, činjenice koje su iznesene i pred Haškim tribunalom nepobitno su ih demantovale.
U prvom masakru na Markalama, živote su izgubili: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
