VALUTNA TRŽIŠTA REAGIRAJU NA POPUŠTANJE TENZIJA IZMEĐU SVJETSKIH EKONOMSKIH SILA

Dolar nezaustavljiv: Četvrti uzastopni rast zahvaljujući trgovinskom primirju SAD-a i Kine

Dolar

Na svjetskim valutnim tržištima dolar nastavlja nizati uspjehe, bilježeći četvrtu sedmicu uzastopnog jačanja, potaknut nedavnim trgovinskim dogovorom između Sjedinjenih Američkih Država i Kine koji je ublažio dugotrajne napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije. Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest najznačajnijih svjetskih valuta, porastao je za 0,55 posto, dosegnuvši 100,98 bodova. To je još jedan signal povjerenja ulagača u dolar, posebno u kontekstu nestabilne globalne trgovinske dinamike.

Euro je istovremeno oslabio prema dolaru za 0,7 posto, skliznuvši na 1,1165 dolara, dok je japanski jen također izgubio vrijednost – dolar je prema jenu ojačao za 0,2 posto, popevši se na nivo od 145,65 jena.

Glavni razlog oporavka dolara nakon ranijih padova u aprilu jeste dogovor SAD-a i Kine postignut tokom pregovora u Švicarskoj, kojim su obje strane privremeno smanjile carinske stope. Prema sporazumu, SAD je spustio carine na kineske proizvode sa 145 na 30 posto, dok je Kina smanjila carine na američke proizvode sa 125 na 10 posto. Ove mjere će biti na snazi naredna tri mjeseca, tokom kojih će se nastaviti pregovori o konačnom rješenju trgovinskog sukoba.

Takav razvoj situacije smanjio je strahovanja od globalne recesije i ulio novu dozu optimizma na tržišta. Ulagači sada pažljivo prate naredne korake obje strane, nadajući se trajnom sporazumu koji bi stabilizirao globalne tokove robe i kapitala.

Dolar dodatno podržavaju i solidni ekonomski pokazatelji iz SAD-a, prije svega stabilna inflacija. Iako su carine mogle uzrokovati rast cijena, potrošačke cijene u aprilu nisu osjetno porasle, ali ni pale, što ukazuje na otpornost domaće potražnje i relativnu stabilnost tržišta.

Zbog toga, sve su manje šanse da će američka centralna banka (Fed) posegnuti za brzim smanjenjem kamatnih stopa. Iako analitičari predviđaju da bi Fed do kraja godine mogao smanjiti stope u dva navrata po 0,25 postotnih bodova, takvi potezi se ne očekuju prije jeseni.

Čelnici Feda poručuju da će se u donošenju odluka voditi realnim pokazateljima, s obzirom na to da carinske promjene mogu imati dvosmjeran utjecaj – s jedne strane usporiti ekonomski rast, a s druge potaknuti inflaciju. U svakom slučaju, naredni kvartali bit će ključni za oblikovanje monetarne politike SAD-a, a time i za globalnu ekonomsku klimu.