Globalna su tržišta burno reagovala nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump sinoć otkrio dugo najavljivane planove o uvođenju carina. Investitori su panično povlačili novac s američkih berzovnih indeksa, a dionice firmi koje ovise o globalnim opskrbnim lancima strmoglavile su se.
Futuresi S&P 500 indeksa, koji pokazuju gdje bi taj indeks mogao biti nakon otvaranja u četvrtak, pali su za 3%.
Nasdaq 100 futuresi pali su više od 4%, a Dow futuresi skliznuli su za oko 1000 bodova, odnosno 2%.
Ti su indeksi već bili u najgorem kvartalu u posljednjih nekoliko godina, ponajviše zbog sve veće zabrinutosti oko ekonomskih posljedica Trumpova carinskog plana.
Globalna tržišta također su zabilježila značajne gubitke već nekoliko minuta nakon otvaranja. Japanski Nikkei 225 pao je više od 4,1%, južnokorejski Kospi više od 2,5%, a australski ASX 200 oslabio je za oko 2%. ETF-ovi (berzovno uvršteni fondovi) koji prate pojedine zemlje, poput Indije, pali su oko 3%, dok je jedan koji prati Europu pao 2%, a kineski ETF potonuo je 3,8%.
Prve tržišne reakcije sugerirale su da su mnogi investitori očekivali znatno blaže carine. Osim fiksne carine od 10% za sve trgovinske partnere, Trump je najavio i recipročna carinska opterećenja koja bi mnoge zemlje oporezivala s više od 20%.
"Predsjednik Trump upravo je završio svoj govor o carinama u Bijeloj kući i ovu seriju carina mogli bismo opisati kao 'goru od najgoreg scenarija' kojeg se Wall Street pribojavao", napisao je Dan Ives, analitičar investicijske firme Wedbush Securities.
Pad dionica Applea, Amazona, Walmarta, Stellantisa
To bi moglo stvoriti velike probleme američkim firmama koje su duboko integrirane u globalnu ekonomiju. Dionice Applea pale su gotovo 7%, Amazona 6%, a Walmarta 5%.
Nike, koji je prošle godine 50% svoje obuće proizvodio u Vijetnamu, potonuo je 7% u trgovanju nakon zatvaranja berze.
Dionice trgovačkih lanaca koji robu prodaju po sniženim cijenama (koji uvoze veliki dio svojih najprodavanijih artikala) također su pretrpjele velike gubitke. Five Below pao je 13,5%, a Dollar Tree više od 11%.
Na pitanje je li zabrinut zbog tržišnih potresa, američki ministar financija Scott Bessent rekao je za Bloomberg da je "naučio ne gledati šta se događa na tržištima izvan radnog vremena".
Bessent je dodao da Nasdaq nema problem s MAGA-om nego s "sedam veličanstvenih", kako se naziva dionice sedam velikih tehnoloških firmi.
General Motors i Ford pali su manje od 1%, no Stellantis, vlasnik Jeepa, skliznuo je za gotovo 2%. Stellantis ima više proizvodnih pogona u Europi nego ostali američki proizvođači automobila.
Goldman Sachs procjenjuje da bi cijena automobila proizvedenog u inozemstvu zbog Trumpovih carina mogla porasti i do 15.000 dolara. Čak bi i vozilo sastavljeno u SAD-u moglo poskupjeti do 8000 dolara, prema procjeni analitičara te banke.
Rast jena i franka, pad dolara
Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, jutros su porasli tečajevi japanskog jena i švicarskog franka, valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, dok je vrijednost američkog dolara prema korpi najvažnijih valuta znatno pala.
Cijena zlata, koje se također smatra sigurnim utočištem, kreće se, pak, na rekordnim nivoima, iznad 3.160 dolara po unci.
Očito je, kažu analitičari, da slijedi težak dan na svjetskim berzama jer će američke carine naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu ekonomije.
S obzirom da će se naplaćivati 10-postotne carine na sav uvoz u SAD, kao i dodatne carine na uvoz iz pojedinih zemalja od 20, pa i više posto, vjerojatno će porasti i inflacija.
„Čini se da je efektivna carinska stopa na sav uvoz u SAD dosegnula najviše nivoe u više od jednog stoljeća”, kaže Ben Wiltshire, strateg u Citiju.
