Postoje mnoge 'nuspojave' koje idu uz putovanja i turizam bilo gdje u svijetu.
Jedna od univerzalnih je džeparenje. To je svugdje, pa i ovdje, na primjer, bio jedan od razloga zašto je splitska policija uvela stalno dežurstvo na južnom ulazu u Dioklecijanovu palaču. Ali ono što se dešava u drugim velikim centrima je nemjerljivo veći problem.
Neki evropski (da se ograničimo samo na naš kontinent) gradovi su prava prestonica džeparoša, i to decenijama. U nekima je takva aktivnost gotovo postala dio brenda, nešto o čemu pričaju svi koji žele posjetiti ili su posjetili metropole poput Rima, Atine, Pariza... Prema forumima i društvenim mrežama, najvažnije pitanje kada planiranje je često mogućnost boravka u gužvi bez novca, dokumenata, kartica, mobitela...
I čini se da ništa ne može zaustaviti 'duge prste'. Nedavno je britanska putnička osiguravajuća kuća QuoteZone analizirala sve dostupne podatke i ponudila listu najgorih lokacija u Evropi kada je riječ o džeparstvu. Uzeli su u obzir različite parametre, na primjer učestalost spominjanja džeparca i krađe u turističkim pregledima za pet najvećih atrakcija svih evropskih zemalja. Nije loše uzeti u obzir ovaj faktor prilikom planiranja putovanja, ili barem budite pažljiviji da kasnije ne požalite. Bolje je ostaviti dragocjenosti koje vam nisu potrebne u hotelskoj sobi ili apartmanu i obavezno ponijeti kopije dokumenata, što će vas spasiti od mogućih problema.
U završnom izvještaju nema Hrvatske , jer naša zemlja nije među deset zemalja označenih kao 'raj' za džeparac. Na vrhu ljestvice, kako se i moglo očekivati, je Italija, a najgora situacija je u glavnom gradu Rimu. Ako putujete u Vječni grad, najviše treba biti oprezan kod Fontane di Trevi, lokacije koju posjećuje nevjerovatnih hiljada ljudi na sat, svi željni baciti novčić u nadi da će im se želje ostvariti. Procenjuje se da oko milion evra godišnje završi u vodi ovog remek-dela iz 18. veka. Koliko nestane iz džepova i torbi nije poznato. Druge italijanske atrakcije u smislu rizika od krađe uključuju Koloseum i Panteon u Rimu, katedralu u Milanu i galeriju Uffizi u Firenci.
Drugo mjesto među zemljama pripada Francuskoj, a najveći rizik od krađe je na Ajfelovom tornju, sasvim očekivano. Dalje - sve u Parizu - Slavoluk trijumfa, katedrala Notre Dame i muzeji d'Orsay i Louvre. S obzirom na gužvu koja će ovog ljeta vladati u Parizu zbog Olimpijskih igara, vojska džeparoša će se sigurno spustiti na taj grad, što zahtijeva poseban oprez.
Treća na 'listi srama' je Španija, posebno Barselona, gdje se nalazi najopasnija tačka, čuveno šetalište Las Ramblas. Dovoljno je da se zanesete nastupima tamošnjih uličnih zabavljača i zaboravite na oprez i lako postanete žrtva lopova. Nedovršena bazilika Sagrada Familia je također na listi 'top 5', zatim slijede madridski Plaza Mayor i muzej Prado, te na kraju veličanstvena palača Alhambra u Granadi.
Možda će nekoga iznenaditi, ali Njemačka je na visokom četvrtom mjestu. I ovdje glavni grad prednjači, a u Berlinu treba biti najviše oprezan oko Brandenburške kapije, jer je posjećuju milioni. U glavnom gradu opasni su i zgrada Rajhstaga, East Side Gallery (sačuvani ostaci Berlinskog zida) i spomenik holokaustu. Izvan Berlina, trebali biste biti oprezni na Marienplatzu u Minhenu.
Slijedi Holandija i jedna od najvećih evropskih "žrtva" masovnog turizma - Amsterdam. Tamošnja četvrt crvenih svjetala najveći je gradski mamac, posebno za divlje mlade turiste, ali se oni, između ostalih, suočavaju s najvećom opasnošću od džeparoša i drugih vrsta krađa i prijevara. Problemi u tom dijelu Amsterdama postali su toliki da lokalne vlasti uvode razne mjere i razmišljaju o izmještanju tog kvarta van centra. A sve ostale među pet najopasnijih zona nalaze se u Amsterdamu: Kuća Ane Frank, Vondelpark, Rijksmuseum i Van Goghov muzej.
Na deseto mjesto plasirao se i Portugal, gdje je najopasnija lisabonska četvrt Alfama, a ostale lokacije koje pozivaju na oprez su dvorac Svetog Đorđa, akvarijum i manastir Sv. Jeronima u Lisabonu i most preko rijeke Douro u Portu.
Sedma je Turska, gdje bi najviše trebalo biti oprezno u glavnoj turističkoj lokaciji Istanbula, četvrti Sultanahmed. A ostale četiri lokacije su u najvećem turskom gradu, one na kojima je obično najveća gužva: Aja Sofija, cisterne bazilike, palata Topkapi i Plava džamija.
U Grčkoj, međutim, džeparoši radije rade u velikom novom muzeju Akropolja u Atini, oko Akropolja i posebno oko Partenona. Tu je i kvart Alefkandra na Mikonosu, koji turisti i oni koji ih žele privući obično zovu 'Mala Venecija' i srednjovjekovni centar grada Rodosa.
Poljska je na devetom mjestu, a najveća opasnost će biti na centralnom trgu u Krakowu. Ostale istaknute lokacije su centar grada i Park kraljevskih kupatila u Varšavi, pijaca u Wroclawu i – posebno nažalost – muzej Auschwitz-Birkenau.
Konačno, deseta je Irska. Tamo je oprez najvažniji u Guinness Brewery, a zatim slijede The Book of Kells i Izložba Old Library na Univerzitetu Trinity, Nacionalni park Killarney, Muzej irskog viskija i Dablinski kvart Temple Bar prepun pabova .
