Udruženje konsultanata inženjera Bosne i Hercegovine organiziralo je u Sarajevu 14. Kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu – željeznice, stručni skup koji je okupio istraživače, operatere, upravitelje infrastrukture, predstavnike institucija i proizvođače opreme s ciljem razmjene znanja i iskustava za održivi razvoj željezničkog sektora u Bosni i Hercegovini, regiji i šire.
Na otvaranju je istaknuto da Evropska unija posljednje tri decenije aktivno jača poziciju željeznica u odnosu na druge vidove transporta, s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i izgradnje ekološki prihvatljivog, sigurnog i pametnog transportnog sistema. Evropski zeleni plan iz 2019. godine predviđa prelazak na kružnu ekonomiju, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja, pri čemu je sektor transporta posebno važan jer emituje 25 posto ukupnih emisija u EU, dok željeznica učestvuje sa svega 0,4 posto. Godina 2021. bila je proglašena Evropskom godinom željeznica upravo kako bi se stanovništvo i privreda dodatno potakli na korištenje željeznica kao ekološki prihvatljivog i ekonomičnog rješenja.
Politika ključna prepreka razvoju željeznica
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručio je da je ključna prepreka razvoju željeznica nedostatak političke volje.
"Najveći problem željezničke infrastrukture nije tehničke, nego političke prirode. Politika, na svim nivoima, jednostavno ne vidi željeznicu kao potencijal. Zato u posljednjih 30 godina nije bilo ulaganja. A, ulaganje u pruge dugoročno je najisplativije", kazao je Forto.
On je podsjetio da iskustva drugih sektora pokazuju da se, uz promjenu pristupa i spremnost na ulaganje, stvari mogu pomjeriti naprijed.
"I u Sarajevu je prije nekoliko godina izgledalo nezamislivo da ćemo kupovati nove tramvaje i obnavljati mrežu, a danas je to realnost. Slično se može uraditi i sa željeznicom. Ako država uloži, a očekujemo i podršku evropskog Plana rasta, željeznica može postati oslonac intermodalnog transporta u kojem će drumski saobraćaj biti komplementaran, a ne dominantan", poručio je Forto.
Predsjednik Udruženja konsultanata inženjera BiH Ešref Gačanin podsjetio je da je revitalizacija željeznica globalni trend.
"Željeznice su bile i ostale kičma kopnenog transporta, iako smo to u našem regionu zaboravili. Evropska unija već 25 godina provodi dokumente koji vode ka obnovi i modernizaciji pruga. Ako želimo ući u EU, moramo primijeniti njihove standarde koji regulišu sve – od upravljanja, operatera i održavanja do infrastrukture. Naš najveći problem je to što nemamo strateški plan razvoja željeznica u skladu s tim standardima", kazao je Gačanin.
BiH zaostaje za globalnim trendovima
On je dodao da BiH, osim što nije povezala svoju mrežu s glavnim regionalnim centrima poput Beograda, Zagreba, Budimpešte ili Podgorice, ozbiljno zaostaje za globalnim trendovima.
"Dok EU razvija mreže brzih pruga, a Kina je u zadnjih 20 godina izgradila gotovo 40.000 kilometara linija za brzine do 650 kilometara na sat, mi i dalje raspravljamo o osnovnim pitanjima modernizacije", upozorio je Gačanin.
Sličan stav iznio je i profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov, naglašavajući da je najveći problem željeznica u BiH odsustvo modernizacije i odgovarajuće zakonske regulative.
"Nemamo zakon o transportu opasnih materija niti jasne pravilnike, iako željeznica u tom segmentu ima prednost jer uglavnom prolazi van naseljenih područja. Ovu oblast trebalo je urediti prije 20 godina, a mi ni danas nemamo rješenja. Uz to, 50 godina nije bilo ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, a EU direktive o razdvajanju operatera i infrastrukture nikada nismo proveli", kazao je Lindov, koji je govorio na panelu "Transport opasnih materija željeznicom s aspekta osoba s invaliditetom".
Željeznice stagniraju
Kao posljedica toga, najveći dio transporta prebačen je na cestovni saobraćaj, dok željeznice stagniraju i infrastrukturno i organizacijski.
"Naša infrastruktura je nepovezana, imamo više operatera, ali bez jasno definisanih uloga. Da smo ranije razdvojili operatere od infrastrukture, danas bi privreda imala više koristi od željezničkog transporta, a značajan dio roba već bi bio prebačen s cesta na vozove", dodao je Lindov.
O stanju mreže za Fenu je govorio i Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcija logistike BiH. Prema njegovim riječima, BiH trenutno raspolaže sa oko 1.030 kilometara aktivnih pruga – 608 u Federaciji BiH i 422 u Republici Srpskoj.
"Riječ je uglavnom o jednokolosječnim i djelimično elektrificiranim prugama, sa značajnim infrastrukturnim zaostatkom. Prosječna brzina teretnih vozova kreće se između 30 i 40 kilometara na sat, a intermodalni transport praktično ne postoji", rekao je Peulić.
On je podsjetio da je u 2024. godini kroz BiH prošlo oko 25.000 kontejnera, gdje je željeznica učestvovala sa svega 1,8 posto.
"To je statistička greška. Ako bismo pokrenuli minimalno održivu intermodalnu ponudu, na primjer dva para vozova sedmično na pravcima Rijeka – Banja Luka – Tuzla – Karakaj i Ploče – Sarajevo – Doboj – Šamac, tržište bi vrlo brzo pokazalo da je ovaj model održiv. Za to je, međutim, potrebna koordinacija oba entiteta, države i podrška EU", ocijenio je Peulić.
Tokom dvodnevnog rada, na Kongresu će biti razmatrana tržišna pozicija željeznica, EU transportna politika, strategija razvoja, sigurnost, finansiranje, multimodalni transport, TEN-T mreža, kao i mogućnosti primjene vještačke inteligencije u sektoru. Organizatori naglašavaju da skup predstavlja priliku da se povežu struka, politika i finansijski sektor te usaglase prioriteti za realizaciju strateških projekata u BiH i regionu.
