Iako je prošle godine usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, njegova stvarna primjena još kasni.
U eri kada je praćenje finansijskih tokova postalo kompleksnije nego ikad, borba protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti sve više dobija na značaju – ne samo na globalnom nivou, već i u Bosni i Hercegovini.
S ciljem jačanja svijesti i stručnih kapaciteta u ovoj oblasti, konsultantska kuća Revicon organizovala je online edukaciju, okupivši predstavnike ključnih institucija i agencija.
Iako je prošle godine usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, njegova stvarna primjena još kasni. Ključni problem je nepostojanje podzakonskih akata.
Kako je kazala Ivana Veselčić, pomoćnica u Ministarstvu sigurnosti BiH, pravilnik koji treba da definiše praktičnu provedbu zakona još nije usvojen, iako je trebao biti ranije. Razlog su brojni paralelni zadaci i opterećenost institucija.
Marin Ivanišević iz Revicona ističe da su banke najuređeniji sektor kada je riječ o borbi protiv pranja novca, posebno kada je riječ o edukaciji i redovnom izvještavanju. U tom tonu govori i Borislav Čvoro iz SIPA-e, koji poziva na unapređenje rada svih obveznika, ali uz konkretnu metriku – više prijava sumnjivih transakcija.
Amil Nukić iz Agencije za bankarstvo FBiH naglašava važnost tzv. "check lista" aktivnosti koje banke moraju provoditi, uz adekvatno upravljanje rizicima kao osnovom za eliminaciju slabosti u primjeni zakona.
Seid Ćatić iz FBA dodaje kako preporuke za bankarski sektor, osim izvještavanja o sumnjivim transakcijama, uglavnom imaju formalni karakter, što potvrđuje napredak tog sektora.
BiH ima zakonske temelje i institucionalne kapacitete, ali tek dosljedna implementacija i koordinacija mogu donijeti rezultate.
