Minimalna plata, inflacija, energetske promjene i važni infrastrukturni projekti obilježili su godinu u Bosni i Hercegovini, dok se političke odluke suočavaju s izazovima tržišta i međunarodnih pritisaka.
Godina 2024. za građane Federacije Bosne i Hercegovine započela je apelom entitetskog premijera Nermina Nikšića da budu strpljivi kada je u pitanju rast minimalne plate.
Premijer je isticao da će promjene biti sprovedene, ali je bilo potrebno više vremena kako bi se osigurala stabilnost u ekonomiji. Ipak, na kraju godine, minimalna plata u Federaciji BiH nije doživjela nikakvo povećanje, ostajući na istoj razini. Premijer je u više navrata izjavio da je cilj bio da građani dobiju značajnija povećanja u svojim platama, ali su faktori poput fiskalne odgovornosti i ekonomskih pritisaka odgodili ta povećanja. Iako su neki političari i sindikati pozivali na bržu reakciju, ekonomija Federacije se suočavala s izazovima koje je bilo teško premostiti bez dodatnog zaduživanja.
I dok su građani Federacije morali čekati na promjene, u Republici Srpskoj situacija je bila drugačija. Vlada Republike Srpske odlučila je povećati minimalnu platu sa 700 KM na 900 KM, što je izazvalo veliki interes u javnosti. Ipak, poslodavci u ovom entitetu su izjavili da je ovo povećanje imalo negativne posljedice na tržište rada. Mnogi su bili prisiljeni otpustiti radnike kako bi nadoknadili povećane troškove rada. Iako konkretni podaci o broju otpuštenih radnika nisu bili dostupni, mnogi smatraju da su mali i srednji poduzetnici najviše pogođeni ovom odlukom, jer je povećanje minimalca utjecalo na njihovu sposobnost zapošljavanja.
Inflacija je i dalje bila značajan faktor u 2024. godini, iako je u poređenju s prethodnim godinama bila znatno niža. Stopa inflacije je zabilježila pad i iznosila je manje od dva posto, što je velika razlika u odnosu na prethodne godine kada su inflacija i cijene rasle galopirajućim tempom. Ipak, građani su tvrdili da su i dalje osjećali utjecaj rasta cijena, posebno kada je riječ o osnovnim životnim potrebštinama. Cijene hrane i energije, koje čine osnovnu potrošnju, i dalje su rasle, a to je otežavalo životni standard. Iako su cijene drugih proizvoda bile pod kontrolom, rast cijena hrane i energenata značajno je utjecao na svakodnevni život građana.
Jedan od najvažnijih faktora koji je utjecao na životne troškove bio je rast cijena električne energije. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine povisila je cijene za domaćinstva za 10,4 posto, dok je industriji cijena povećana za čak 20 posto. Povećanje cijena električne energije uslijedilo je samo mjesec dana nakon što je objavljen izvještaj prema kojem je Elektroprivreda BiH zabilježila gubitak od 331 milion KM u 2023. godini. Iako je uprava kompanije tvrdila da poskupljenje nije vezano za poslovne gubitke, već da je riječ o redovnom usklađivanju cijena prema tržišnim uvjetima, mnogi su smatrali da su građani i privreda ponovo postali ti koji snose teret lošeg poslovanja javnih preduzeća.
- 2024.godina bila je i godina infrastrukturnih projekata. U ljeto te godine otvoreni su neki od najvažnijih objekata u Bosni i Hercegovini, među kojima je bio most "Hercegovina" u Počitelju, koji je dio projekta Koridora 5C. Ovaj most, koji je jedan od ključnih objekata u izgradnji ovog važnog prometnog koridora, koštao je oko 100 miliona eura. Istog dana kada je most otvoren, svečano je otvorena i nova zgrada bolnice u Doboju, koja je izgrađena s investicijom od više od 100 miliona KM. Ovi projekti su bili simboli napretka u infrastrukturnim ulaganjima, ali i veliki teret za javne finansije.
Ipak, nije sve išlo glatko. Jesenski dani donijeli su prirodne nepogode, koje su imale značajan negativan ekonomski učinak. Poplave i odroni uništavali su infrastrukturu, a Željeznice Federacije BiH, zajedno s mnogim drugim kompanijama, prijavile su višemilionske gubitke zbog oštećenja željezničke pruge u Jablanici. Šteta koju su pretrpjele željeznice zahtijevala je dodatna ulaganja u obnovu, što je otežalo već krhku financijsku situaciju.
U društveno-političkom smislu, 2024. godina bila je obilježena uvođenjem neradne nedjelje u trgovini u Federaciji BiH. Odluka o neradnoj nedjelji izazvala je podijeljena mišljenja među javnošću. Dok su neki smatrali da će ova mjera donijeti bolje radne uvjete za trgovce, drugi su tvrdili da bi mogla dovesti do povećanja cijena i smanjenja ponude, jer bi trgovine bile zatvorene na jedan od najprometnijih dana u tjednu. O učincima ove mjere nije bilo preciznih podataka, ali je ona sigurno otvorila pitanje rada i prava radnika u maloprodaji.
Kineska internetska prodajna platforma Temu, koja nudi širok spektar proizvoda po niskim cijenama, postala je popularna među potrošačima u Bosni i Hercegovini. Ova platforma, koja omogućava kupovinu proizvoda poput tehnoloških uređaja, odjeće i drugih artikala, postala je najčešće korištena u regiji, jer je omogućila potrošačima pristup proizvodima po cijenama koje nisu bile dostupne na domaćem tržištu.
Na kraju, 2024. godina je završila značajnim pomacima u energetskom sektoru. Elektroprivreda BiH je uspjela vratiti 248 miliona KM avansa koji je prethodno bio uplaćen za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Iako je projekt gradnje ovog energetskog postrojenja trebao realizirati konzorcij kineskih kompanija, do realizacije nije došlo, a povrat novca predstavljao je važan trenutak u pokušaju stabilizacije sektora.
Također, na političkom planu, izvršna vlast Federacije BiH donijela je zakonodavni pomak prema realizaciji projekta plinovoda Južna interkonekcija. Ovaj projekt, koji se smatra ključnim za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine, mogao bi postati jedno od najvažnijih pitanja u političkoj i ekonomskoj sferi u narednim godinama.
