“Grad Mostar u subotu pred izbore radi nogostup u Raštanima, a nemaju nikakve dozvole. Molim vas provjerite” glasila je poruka koju je redakcija Hercegovina.info zaprimila 5. listopada 2024. godine, dan pred Lokalne izbore na kojima će ponovno pobijediti HDZ predvođen dvojcem Mario Kordić-Marko Novak.
Nije to prvi put da smo pisali o tom nogostupu. U travnju iste godine objavili smo kako je Inspekcija Grada Mostara zatvorila gradilište Grada Mostara jer je bez potrebne građevinske dokumentacije, započeo izgradnju nogostupa kao investitor.
Naknadno je i županijsko Ministarstvo graditeljstva ukinulo urbanističku suglasnost, čime su dodatno potvrđene nepravilnosti u planiranju i izvođenju radova.
Sumnjiva šutnja inspekcije
Kako je Grad Mostar kao investitor nastavio s izgradnjom nogostupa za kojeg nema potrebnu dokumentaciju i u periodu nakon izbora, ekipa portala Hercegovina.info odlučila je otići i provjeriti gradilišta na kojem nismo zatekli radnike, no zetekli smo radove u tijeku, građevinske strojeve i ono što nas je posebno zaintrigiralo, kablove koji vire ispod sporne šetnice.
Stručnjaci su nam rekli kako je riječ o srednjenaponskom kablu, a za vod srednjeg napona potrebna je građevinska dozvola i riješeni imovinski odnosi.
Na dan 17. ožujka, Odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara poslan je upit o radovima na ovom nogostupu, dozvolama, kao i o električnim instalacijama. Odgovor nismo dobili.
Upit smo ponovili opet 20. ožujka, te smo dobili informaciju kako je proslijeđen nadležnoj inspektorici. No odgovor nismo dobili. Bili smo uporni pa smo opet poslali podsjetnik na upit 26. ožujka koji je također prošao bez odgovora. Zadnji pokušaj imali smo 10. travnja. Odgovor do danas nismo dobili. A ova služba inače je jedna od rijetkih u Gradu Mostaru koja novinarima redovno i relativno brzo odgovara na upite. Time nam je cijela situacija postala još čudnija i sumnjivija. Čega su se samo dosjetili…
Nedugo nakon toga, naša redakcija dolazi do zapanjujućeg otkrića i klupko se kreće razmotavati.
Na adresu redakcije dobivamo kopiju Rješenja Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara (broj: UPI-07/2-19-2174/25, od 5. 3. 2025.) kojim se izdaje odobrenje JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za prokopavanje i polaganje srednjenaponskog kabela 10(20) kV na području Mostara i Raštana.
Kabel se polaže radi priključenja solarnih elektrana (FNE Solar 1 i Solar 5) na elektroenergetsku mrežu, na trasi dugoj preko 6 km, od TS Bakijina luka 1 do TS FNE Solar i MBTS Raštani Prijenos – MBTS FNE Raštani 5.
Rješenje uključuje popis svih parcela koje se zahvaćaju radovima, obvezu pribavljanja potrebne tehničke dokumentacije, izvođenje radova uz poštivanje prometne sigurnosti i obvezu vraćanja prometnica u prvobitno stanje. Investitor je dužan dostaviti geodetski elaborat nakon završetka radova. Rješenje potpisuje ni manje ni više nego gradonačelnik Kordić osobno.
Šest kilometara kabla za solarne investitore
U najkraćim crtama to znači da se solarne elektrane koje se grade na Raškoj gori iznad Mostara podzemnim kablom dužine oko šest kilometara spajaju na distributivnu Trafostanicu Elektroprivrede HZHB na Rudniku. Pritom, trasa kabla ide dijelom državnim, vojnim zemljištem, velikim dijelom uz staru prugu, dijelom kroz vodu (potok Podbrđe), te već spomenutim nogostupom.
Iz tog dokumenta saznajemo da je ideja spajanja službeno došla od same Elektroprivrede HZHB.
Poduhvat za realizaciju ovog plana nije bio nimalo lagan. Raška gora je nezgodno područje za gradnju solarki, a nije ni blizu potrebnoj infrastrukturi. Satelitske snimke, kao i snimke koje smo napravili na licu mjesta pokazuju koliko su brda u državnom vlasništvu investitori uništili bagerima (za što smo podnijeli inspekcijski zahtjev gradskoj inspekciji) da prokopaju put od solara koji se nalaze na gornjem platou do bivše kasarne gdje kreće polaganje kabla.
Kako su dobili dozvole od Željeznica FBiH?
Trebalo je osigurati više dozvola, a ona od Željeznica FBiH bila je najteža za izvesti.
Kako tvrdi naš izvor, realizaciju priključka usporavala je činjenica da bi trasa dalekovoda trebala proći kroz zaštitni pojas željezničke pruge, za što Željeznice FBiH nisu htjele dale suglasnost pozivajući se na sigurnosne razloge i važeće tehničke propise.
Nakon velikih oštećenja željezničke pruge u Jablanici tijekom prošlogodišnjih poplava i smjene dotadašnje uprave Željeznica FBiH, za novog vršitelja dužnosti direktora za željezničku infrastrukturu predložen je HDZ-ovac Dejan Kvesić. Nismo uspjeli potvrditi postoji li izravna povezanost između promjene u vodstvu i izdavanja suglasnosti, no vremenski slijed događaja otvara prostor za legitimna pitanja o motivima i kriterijima koji su doveli do ove odluke.
Kvesić je ispred Željeznica FBiH bio dio delegacije koja je 13. siječnja posjetila gradilište na lokalitetu Komadinovo Vrelo u Donjoj Jablanici.
Suglasnost JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo, broj: 3-18881-1/24 kojom daje suglasnost za polaganje kabela ispod pruge i paralelnog vođenja u naselju Raštani investitor je na kraju uspio dobiti.
Vojna imovina, nikakav problem!
Drugi važan korak bio je osiguravanje da se kabel može provući kroz vojnu imovinu.
Parcela broj 417 u katastarskoj općini Raštani vodi se kao vlasništvo Sekretarijata za obranu, što potvrđuje da je riječ o vojnoj imovini. Bilo kakvi radovi, poput polaganja priključnog dalekovoda za solarnu elektranu, zahtijevaju posebnu suglasnost nadležnih državnih tijela. Korištenje takvog zemljišta bez odgovarajuće dozvole moglo bi predstavljati ozbiljno kršenje propisa i zadiranje u imovinu u vlasništvu države.
Taj problem odlučili su premostiti putem federalne Vlade.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na hitnoj sjednici održanoj 4. veljače 2025. godine donijela je odluku kojom se daje suglasnost Javnom poduzeću Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za polaganje srednjenaponskih energetskih kablova na parcelama označenim kao k.č. 416 i 417 u katastarskoj općini Raštani, Mostar.
Suglasnost je data isključivo za izvođenje tehničkih radova, bez prava upisa vlasništva, promjena u katastarskom operatu ili korištenja zemljišta u bilo koje druge svrhe. Elektroprivreda ne smije te parcele prodati, dati u zakup ili prenijeti trećim osobama bez prethodne saglasnosti Vlade FBiH.
Svi troškovi radova i eventualne štete snosi isključivo Elektroprivreda HZ HB, a Vlada se unaprijed ograđuje od bilo kakve odgovornosti prema trećim osobama. Uložena sredstva u zemljište ostaju bez prava na naknadu, a nakon završetka radova investitor je dužan o svemu obavijestiti Vladu i nadležnu službu. Ovu odluku potpisuje federalni premijer Nermin Nikšić.
Odluka Vlade Federacije BiH kojom se daje suglasnost za polaganje energetskih kablova na parcelama 416 i 417 formalno je pravno važeća u okviru entitetskih nadležnosti. Međutim, parcela 417 vodi se kao vlasništvo Sekretarijata za obranu, što upućuje na to da se radi o vojnoj državnoj imovini. U takvim slučajevima, stvarnu nadležnost nad korištenjem imovine ima država BiH, odnosno Vijeće ministara i Ministarstvo obrane.
Najkraći odgovor ikad
U pokušaju da razjasnimo niz informacija do kojih smo istraživačkim radom došli, redakcija portala Hercegovina.info obratila se JP Elektroprivreda HZ HB s konkretnim pitanjima u vezi s projektom solarne elektrane FNE Raštani (Raška Gora) i pripadajućom priključnom infrastrukturom.
U svom upitu tražili smo potvrdu o nekoliko ključnih činjenica:
– Gradi li EPHZHB priključni dalekovod za FNE Raštani i planira li se priključenje na trafostanicu Rudnik?
– Ima li projekt sve potrebne suglasnosti, uključujući i one koje se odnose na prolazak preko državne i vojne imovine?
– Je li EPHZHB sudjelovao u izradi tehničke dokumentacije i tko je konkretno izradio elaborat?
– Na kojem se modelu temelji financiranje priključka – snose li trošak investitori ili postoji mogućnost da bude prebačen na krajnje potrošače?
Odgovor koji smo dobili iz Odjela korporativnih komunikacija bio je izuzetno štur:
“Radovi na polaganju SN 10(20) kV voda izvode se u skladu s Rješenjem o prokopavanju, izdanom od strane Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara”, napisali su u odgovoru.
Na taj način izbjegli su odgovoriti na sva konkretna pitanja – uključujući pitanja o stvarnom investitoru priključka, statusu suglasnosti, prolasku trase preko vojnih parcela, kroz vodu i mogućem financijskom teretu za građane i potencijalnom pogodovanju vlastitim zaposlenicima. Tko gradi solare u Raštanima?
Mostarsko područje Raštana i Raške Gore postalo je jedno od najaktivnijih žarišta tzv. solarne tranzicije, no istovremeno i primjer upitnih praksi u dodjeli koncesija. Iako je prema važećem prostornom planu iz 2012. to područje bilo predviđeno isključivo za vjetroelektrane, odlukom Gradskog vijeća Mostara iz 2022. omogućena je gradnja i solarnih elektrana. Kako bi se izbjegla nadležnost županije za projekte veće od 5 MW, napravljen je tzv. slicing – i izdano je osam zasebnih dozvola po 999 kW.
Najveći broj koncesija (osam) pripao je tvrtki eSolar, osnovanoj 2023. godine, bez zaposlenih, u vlasništvu Ivana Dragoje, vlasnika tvrtke Config specijalizirane za fiskalne uređaje, ali su u međuvremenu dvije prebačene na drugu mostarsku firmu P.H.N.E..
Zanimljivo je kako je vlasnica i direktorica P.H.N.E. Josipa Krezić, supruga bivšeg savjetnika Dragana Čovića, Darija Krezića, koji je pak brat zeta Dragana Čovića, Marija Krezića, koji je pak zaposlen u EP HZHB u Odjelu za razvoj.
Drugi koncesionar u Raštanima je mostarska tvrtka UMIKON, u vlasništvu skupine poduzetnika uključujući Michaela Bošnjaka, Mirka Zovka-Ivkića, Ivana Lasića, Borisa Bošnjaka i Stipu Galića koja je izgradila pet elektrana snage 999 kW.
Mihael Bošnjak i Boris Bošnjak također su zaposlenici EP HZHB. Bivši boksač i član Gradskog odbora HDZ BiH Mostar Boris Bošnjak je trenutno na funkciji šefa osiguranja u Elektroprivredi, dok je Ivan Lasić zaposlenik Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Dakle na Raštanima je trenutno instalirano ili je u tijeku instalacija solarnih panela snage oko 13 megavata, što nije nezanemariva snaga.
Instalirana snaga od 13 megavata (MW) u solarnim elektranama predstavlja skroman udio u ukupnoj proizvodnji Elektroprivrede HZHB, koji godišnje proizvodi više od 2.000 GWh električne energije, ali je značajan izvor prihoda za privatne investitore.
Takva snaga može godišnje proizvesti oko 15 do 20 gigavat-sati (GWh) električne energije. Za vlasnike elektrana to znači stabilan i višegodišnji prihod, često uz povlaštene otkupne cijene.
Ako javno poduzeće poput EP HZHB financira priključenje tih elektrana na mrežu, a vlasnici su privatne osobe zaposlene u istoj toj instituciji povezane s političkim strukturama, to predstavlja ozbiljan problem. Time se javni novac koristi za podršku privatnim interesima, dok infrastrukturu i kasnije održavanje snosi elektroprivreda, odnosno svi njezini kupci i vlasnici. EP HZHB tako postaje servis za privatni profit. Zapamtite ovo kad vam poskupi cijena električne energije.
