Zaljevske zemlje suočavaju se s najvećim izazovom po pitanju sigurnosti opskrbe hranom još od globalne prehrambene krize 2008. godine, dok sukob s Iranom prijeti lukama i remeti pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz. Rat ponovo testira strategije koje su usvojene nakon 2008. godine, kada su nagli skokovi cijena hrane natjerali države Zaljeva da odustanu od skupih programa povećanja domaće proizvodnje žitarica i okrenu se uvozu, uz velika ulaganja u poljoprivredne projekte u inostranstvu. Primjera radi, Saudijska Arabija je još 2008. počela postepeno gasiti domaću proizvodnju pšenice i gotovo u potpunosti se oslonila na uvoz.
Danas, dok je globalni pomorski promet poremećen, a zračni prostor u mnogim državama regije zatvoren, zemlje koje 80 do 90 posto hrane uvoze suočavaju se s mogućim nestašicama i rastom cijena.
"Više od 70 posto prehrambenih proizvoda zemalja GCC-a uvozi se kroz Hormuški moreuz. Ako se rat nastavi, države Zaljeva mogle bi se suočiti s nestašicama", izjavio je Neil Quilliam iz londonskog instituta Chatham House.
On upozorava da su zemlje regije diversificirale dobavljače i osigurale zalihe za nekoliko mjeseci, ali da bi produženi poremećaji doveli do rasta cijena i dužih rokova isporuke.
Hormuz kao usko grlo
Analitičari ističu da bi i privremene blokade u Hormuškom moreuzu, koje bi teret preusmjerile iz velikih u manje luke, mogle izazvati ozbiljne poremećaje.
Većina ključnih luka Zaljeva nalazi se upravo na ruti koja prolazi kroz taj moreuz. Među njima je i luka Jebel Ali u Dubaiju, najveća kontejnerska luka u regiji, koja je ove sedmice, prema navodima, bila pogođena iranskim napadima, zbog čega su operacije bile obustavljene nekoliko sati.
"Najveći neposredni efekt bit će blokada Jebel Alija, koji opslužuje oko 50 miliona ljudi", kazao je Ishan Bhanu iz analitičke kuće Kpler.
Luke Ujedinjenih Arapskih Emirata izvan moreuza imaju ograničen kapacitet. Khorfakkan može obraditi oko pet miliona TEU jedinica, a Fujairah manje od milion, što nije dovoljno da nadomjesti kapacitet Jebel Alija ili luke Khalifa u Abu Dhabiju.
Bhanu upozorava da bi Katar, Kuvajt, Bahrein i Irak praktično ostali bez direktnog morskog pristupa te bi zavisili od kopnenih ruta preko Saudijske Arabije, što bi dovelo do skupih zagušenja.
Skok cijena i panika u supermarketima
Iako uska grla još nisu u potpunosti vidljiva, vlasti UAE tvrde da strateške rezerve osnovnih namirnica pokrivaju potrebe za četiri do šest mjeseci te su pozvale građane da prijave neopravdana poskupljenja.
Radnici u supermarketima navode da su police uglavnom pune, ali da se pojedini proizvodi sporije obnavljaju. Dubai je privremeno ublažio ograničenja kretanja kamiona kako bi održao protok robe.
Početak iranskih napada izazvao je paniku među stanovništvom, što je dovelo do pojačane kupovine i privremenog pražnjenja pojedinih polica.
"Važno je napomenuti da percepcija rizika igra veliku ulogu. Čak i ako su zalihe dovoljne, navala kupaca na supermarkete može izazvati dodatnu paniku", upozorio je Quilliam.
Pojedini građani već primjećuju rast cijena. U objavama na društvenim mrežama neki kupci tvrde da su im računi za namirnice znatno porasli, a posebno ističu nagli skok cijena banana.
Stručnjaci objašnjavaju da su lako kvarljive namirnice poput banana posebno osjetljive na produžene rute transporta. Uvoz takvih proizvoda avionom ili kopnenim putem dodatno bi povećao troškove.
"Ako se hrana doprema zračnim ili kopnenim putem, to je znatno skuplje od pomorskog transporta", kazao je Justin Alexander iz GlobalSource Partnersa, dodajući da bi vlade mogle subvencionirati dio troškova, kao što su činile i u ranijim krizama.
Strateške zalihe i regionalna saradnja
Zemlje Zaljeva su u protekle dvije decenije ulagale u moderne silose za skladištenje stotina hiljada tona strateških žitarica poput pšenice, riže i jestivih ulja.
UAE je 2016. otvorio silose za žitarice u Fujairahu, na obali Indijskog okeana izvan Hormuškog moreuza, kapaciteta oko 300.000 tona. Lokacija je odabrana kako bi se zaobišao moreuz, s obzirom na ranije iranske prijetnje njegovim zatvaranjem u periodima napetosti sa Zapadom.
Ipak, regionalna saradnja unutar Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja ostaje ključna. Analitičari upozoravaju da će biti potrebna bliska koordinacija kako bi se osiguralo da svih šest članica GCC-a, kao i Irak, izbjegnu ozbiljne nestašice hrane ukoliko se sukob produži.
