Njemačka je odustala od svog dugotrajnog protivljenja nuklearnoj energiji, što predstavlja prvi konkretan znak zbližavanja nove njemačke vlade na čelu s kancelarom Friedrichom Merzom s Francuskom. Berlin je signalizirao Parizu da više neće blokirati francuske napore da se nuklearna energija u zakonodavstvu EU tretira ravnopravno s obnovljivim izvorima energije, prema navodima francuskih i njemačkih zvaničnika, piše Financial Times.
Ovaj potez rješava veliki spor između dviju zemalja koji je odgađao donošenje odluka o energetskoj politici EU, uključujući i u kriznim trenucima nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.
"Njemačka nam poručuje: bit ćemo vrlo pragmatični po pitanju nuklearne energije", rekao je visoki francuski diplomata uključen u pregovore. To znači da će "sve predrasude protiv nuklearne energije, koje su i dalje prisutne u zakonodavstvu EU, biti uklonjene".
"Ovo će predstavljati radikalnu promjenu politike", rekao je njemački zvaničnik.
Zaokret dolazi u trenutku kada Merz nastoji pronaći načine da Njemačka postane dio francuskog nuklearnog štita kao odvraćanje od buduće ruske agresije. "Sada smo konačno otvoreni za razgovore s Francuskom o nuklearnom odvraćanju za Evropu. Bolje ikad nego nikad", rekao je isti njemački zvaničnik.
"To je dobrodošlo zbližavanje koje će olakšati energetska pitanja u EU", rekao je Guntram Wolff, viši saradnik u think-tanku Bruegel. "Politički gledano, Merz također razmatra nuklearni kišobran."
Njemački zaokret po pitanju nuklearne energije dio je Merzovih napora da oživi francusko-njemačku saradnju, koja je preduslov za donošenje ključnih odluka na nivou EU, a koja je stagnirala za vrijeme bivšeg kancelara Olafa Scholza.
"Kada se Francuska i Njemačka dogovore, Evropi je mnogo lakše da ide naprijed", rekao je Lars-Hendrik Röller, profesor poslovne škole ESMT iz Berlina i bivši glavni ekonomski savjetnik bivše kancelarke Angele Merkel. "Iako i dalje postoje brojni izazovi, vjerujem da će ovo pitanje biti riješeno."
Merz, koji je pobijedio na izborima u februaru, kritikovao je odluku svoje zemlje da 2011. godine izađe iz nuklearne energije, donesenu pod vodstvom njegovog stranačkog rivala Merkel, tvrdeći da je time Njemačka ostala bez jeftine i pouzdane električne energije.
Također je kritikovao svog prethodnika Scholza zbog zatvaranja posljednje tri nuklearne elektrane u Njemačkoj čak i u trenutku kada se zemlja suočavala s visokim cijenama energije. Iako ne planira ponovno otvarati konvencionalne nuklearne elektrane, obećao je ulaganje u nove tehnologije, uključujući male modularne reaktore i nuklearnu fuziju, koja, za razliku od fisije, ne stvara dugotrajni nuklearni otpad.
Novo francusko-njemačko savezništvo po pitanju energije oslanja se na rast entuzijazma za nuklearnu energiju otkako su cijene plina dostigle rekordne visine nakon rata koji je pokrenuo Kremlj.
Ovim potezom Austrija ostaje jedina članica EU koja se i dalje striktno protivi nuklearnoj energiji. Zemlje poput Nizozemske i Belgije obnovile su posvećenost atomskoj energiji, iako su prethodno najavile zatvaranje reaktora.
U pismu koje je u petak poslano Evropskoj komisiji, a koje je vidio Financial Times, ministri iz 12 država članica EU koje imaju nuklearne reaktore poručili su da je "od ključne važnosti" da EU prizna "komplementarnu prirodu nuklearne i obnovljive energije".
Pozvali su na ažuriranje postojećeg istraživanja o nuklearnom sektoru Unije kako bi se otvorio prostor za državnu pomoć nuklearnim projektima i poslao "jasan signal" kompanijama i investitorima o prednostima atomske energije.
Njemačka, koja je prošle godine više od 60 posto svoje potrošnje električne energije pokrila iz obnovljivih izvora, dugo se protivila nastojanjima Pariza da se atomska energija označi kao "zelena". Francuska, s druge strane, oko 70 posto svoje električne energije dobija iz nuklearnih elektrana.
Dio zabrinutosti Berlina poticao je iz straha da će francuska industrija dobiti konkurentsku prednost zahvaljujući svojoj floti od 56 reaktora, dok se njemačka industrija i dalje bori s posljedicama visokih cijena plina nakon prekida isporuka jeftinog ruskog goriva.
To je također bilo ideološko pitanje u Njemačkoj, gdje su Zeleni, stranka koja se protivi nuklearnoj energiji, bili dio Scholzove vlade.
Zategnuti odnosi doveli su do dugih rasprava o uvrštavanju izraza "nisko-ugljični" - koji se često koristi kao sinonim za nuklearnu energiju - u zakonske tekstove EU, posebno one koji se odnose na obnovljivu energiju i proizvodnju vodonika, koji Berlin vidi kao ključni energetski nosilac za dekarbonizaciju njemačke industrije.
"Kako bismo osigurali našu energetsku suverenost uz poštivanje nacionalnih izbora, pozivamo na ukidanje svake diskriminacije na evropskom nivou prema nisko-ugljičnim izvorima energije, bilo da je riječ o nuklearnoj ili obnovljivoj energiji", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron tokom Merzove posjete Parizu 7. maja.
Na primjer, nova pozicija Njemačke znači da bi vodonik proizveden iz nuklearne energije sada trebao biti tretiran ravnopravno s onim proizvedenim iz vjetra ili solarne energije, doao je Macron.
