Estonija je zatražila aktiviranje članka 4 Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa hitne konsultacije među članicama NATO-a kada je ugrožena sigurnost jedne od njih. Ovu odluku premijerka Kristen Michal najavila je nakon što su tri ruska borbena aviona MiG-31 prekršila estonski zračni prostor iznad Finskog zaljeva, zadržavši se 12 minuta.
Član 4 NATO-a omogućava članicama da zahtijevaju savjetovanje kada se ugrožava teritorijalna cjelovitost, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje članice. Ovaj mehanizam aktivira se vrlo rijetko – posljednji put ga je pokrenula Turska 2020. godine nakon gubitka više od 30 svojih vojnika u Siriji, a zatim i na početku ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Estonija, uz podršku saveznika, poziva na pojačani politički i ekonomski pritisak na Moskvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte kontaktirao je premijerku Michal, naglašavajući da je reakcija saveza brza i odlučna. Francuska je osudila upad ruskih aviona kao otvoreno kršenje međunarodnog prava, dok Rusija zasad negira odgovornost, a njen ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja izjavio je da ne vjeruje estonskim tvrdnjama.
Incident nije izolovan. Njemačka delegacija pri NATO-u izvijestila je o još jednom ulasku ruskog vojnog aviona Il-20 u blizinu zračnog prostora NATO-a, što je dovelo do poletanja lovca Eurofighter s baze Laage.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je osudio ruske akcije, nazivajući ih „skandaloznim“ i pozvavši saveznike na odlučne mjere protiv Moskve, uključujući ekonomske sankcije i vojnu podršku Ukrajini.
Ovi događaji ističu kako baltički region i dalje ostaje poprište visokog napona, gdje ruski provokativni letovi ne samo da testiraju vojne kapacitete članica NATO-a, već i solidarnost i spremnost saveza da reaguje kolektivno na prijetnje.
