Prema popisu stanovništva održanom 2011. godine na Kosovu je živjelo 27.533 Bošnjaka.
Taj broj bio bi i veći za 10.000 osoba da se njih toliko nije izjasnilo po mjestu življenja - Gora, kao Goranci.
Bošnjaci su, ako gledamo rezultate tog popisa, drugi narod po brojnosti, iza Albanaca.
No, faktički Bošnjaci su na trećem mjestu, na drugom su Srbi ali nisu izašli na popis u krajevima sjevernog dijela Kosova, pa je to umanjilo njihovu brojnost. Bugara nije bilo među popisanim.
Imaginarna manjinska zajednica
Nepunih 12 godina nakon ovog popisa potpredsjednica Bugarske Ilijana Jotova prilikom nedavne posjete Kosovu tvrdi da na Kosovu živi oko 15.000 Bugara i nabraja 60-ak sela iz četiri općine u kojima navodno žive Bugari. Prema popisu iz 2011. godine u tim selima su živjeli Bošnjaci, nije bilo Bugara. Jotova je tražila od vlasti Kosova da priznaju bugarsku manjinsku zajednicu i da im dodijele članstvo u Nacionalnom savjetu manjina na Kosovu, te iza toga da se otvori i bugarska škola.
Takva inicijativa potpisana od strane NVO „Ujedinjeni Bugari Kosova“ s 500 potpisa stigla je i u Parlament Kosova, Komisiji za ljudska prava, a kojom predsjedava Duda Balje, Bošnjakinja, zastupnica bošnjačke SDU u Kosovskom parlamentu. Gospođa Balje tvrdi da su potpisnici peticije Bošnjaci i traži da se izvrši verifikacija potpisa, te u pismu potpredsjednici Bugarske Ilijani Jotovoj i ambasadoru Bugarske na Kosovu ukazuje da pokušavaju asimilirati Bošnjake, te da činjenicu da kosovski pasoš ne vrijedi kao bugarski zloupotrebljavaju kako bi pridobili za svoj projekt Bošnjake koji preko bugarskog pasoša žele studirati ili raditi u zemljama EU.
Otpor bošnjačkih političara asimilaciji
U pismu dalje stoji: „Činjenica da naša djeca odlaze na studije u vašu državu ne daje vam za pravo da ih nacionalno prisvajate, kako njih tako i članove njihovih porodica, jer nemate nikakve historijske korjene vezane za nas i našu zemlju. U trenutku kada kosovski pasoš ima ograničenu vrijednost, ljudi se snalaze dokumentima država kojima raste cijena zbog ulaska u EU. U situaciji kada je naš narod ostao bez uslova za život i jasne perspektive, mnogi su prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju. Koriste sve načine kako bi se prebacili na zapad.
Zato je ponuda bugarskih pasoša za naše stanovnika slamka spasa, a što vi koristite za postizanje svojih ciljeva. Niko od ovih ljudi nema namjeru da bude Bugarin niti se tako osjeća, ali je zbog pomenute situacije u stanju da bude sve, ako će mu to pomoći da se prebaci na zapad. Bugarska pomoć u ovom slučaju je zaista cinična.
Ne želim da razmišljam o razlozima zašto ovo radite – da li zbog fondova iz Evropske Unije za dijasporu ili imate veće apetite, uključujući i druge regionalne države u kojima razvijate iste aktivnosti, na vama je. Samo vas molimo, ne dirajte nas!“
Za etto.ba na ovu temu s Kosova, iz Prizrena, govorio je Ćerim Bajrami iz bošnjačke Koalicije „Vakat“, nekadašnji zastupnik u Skupštini Kosova, kao i zamjenik ministra za dijasporu Vlade Kosova. Bajrami nas podsjeća da nasrtaji zvanične Bugarske na nacionalni identitet i dostojanstvo Bošnjaka na Kosovu nije ništa novo, da traje više od deceniju zvanično, a da su zadnji istupi samo nova faza tih nasrtaja. Još 2009. godine pokrenuta je ta besmislena ideja iz Beograda, od strane nekakvog „Helsinškog komiteta Bugara“, a prihvaćena je od tadašnje Vlade Bugarske koja se pojavila kao izdavač knjige bugarske novinarke Tanje Mangalakove koja je, kako kaže Bajrami: „Naprasno 'otkrila' Bugare u Albaniji i u Gori na Kosovu“.
Bošnjake prisvajaju i Albanci, Makedonci, Turci...
Podsjetio nas je Bajrami i na činjenicu da su pred popis stanovništva na Kosovu 2011. godine mnogi pokušali Bošnjacima ukrasti identitet, posebno onima na Gori. Srbija ih je proglašavala Srbima. Vršili su pritisak na stanovnike Gore preko velikog broja njihovih rođaka koji rade u Srbiji, uglavnom u pekarskom i slastičarskom sektoru, te kroz finansiranje obrazovnog sektora na Gori. Naime, Srbija plaća ilegalno nastavni kadar na Gori kako bi provodili u obrazovnom sistemu nastavu na srpskom jeziku. Naporedo su svi ti nastavnici plaćeni i regularno od Vlade Kosova. Prisvajali su Bošnjake Kosova i Albanci, prisvajali ih i Makedonci, prisvajali ih i Turci, ali su Bošnjaci, u najvećem broju ostali to što jesu.
Nećemo prodati identitet za pasoš
„Bošnjaci Kosova su kao i Bošnjaci u Bosni, Sandžaku, širom svijeta, dobrodušni i nikada i ni prema kome ne pokazuju neprijateljstvo. Nekima se to čini kao naivnost, i jeste ponekad, ali u ključnim trenucima Bošnjaci pokazuju odlučnost i nedaju na sebe. Tako da ćemo se oduprijeti i ovom nasrtaju. Nećemo prodati identitet za pasoš“, za etto.ba zaključio je Bajrami.
