Europska komisija uputila je nacrt koncepata za izgradnju naprednog sistema obrane od dronova duž istočnog krila EU, pri čemu dokument predviđa i razvoj sposobnosti za precizne napade na kopnene ciljeve pomoću bespilotnih letjelica.
Nacrt, objavljen u ponedjeljak, poslužit će kao polazna točka za rasprave na neformalnom summitu Unije koji se održava sredinom tjedna.
Plan predviđa višeslojni obrambeni sustav — zonu dubokog rasprostranjenja za rano otkrivanje, praćenje i neutralizaciju prijetnji iz zraka — koju bi nadopunile i sposobnosti napada na vojne ciljeve s tla. Komisija tvrdi da takav pristup treba nadograditi postojeće protudron sustave i omogućiti brzu, koordiniranu reakciju na masovne upade.
Dokument, osim protudronskih mjera, sadrži i inicijalne smjernice za nova ulaganja u druge obrambene kapacitete, uključujući osiguranje plovidbe u Baltičkom i Crnom moru te jačanje kopnene obrane. Kao jedan od ključnih razloga za ubrzanje tih planova navedeni su nedavni incidenti — masovni ulazak ruskih dronova u poljski zračni prostor i paraliza aerodroma u Danskoj uzrokovana neidentificiranim dronovima — koji su pokazali ranjivost kritične infrastrukture.
Komisija predlaže da se u stvaranju sustava iskoristi iskustvo stečeno u Ukrajini te da se u projekt uključe start‑upovi, sveučilišta i etablirane obrambene tvrtke kako bi se ubrzao razvoj tehnologije i interoperabilnost. Novi sustav trebao bi biti dizajniran tako da ne služi isključivo vojnim ciljevima: u planu je njegova primjena i u kriznim situacijama poput prirodnih katastrofa, velikih migracijskih izazova ili prekograničnog organiziranog kriminala.
Kako bi se osigurala koordinirana primjena, predlaže se umrežavanje više operativnih centara diljem Europe koji bi mogli zajednički upravljati otkrivanjem i odgovorom na prijetnje. Nacrt će sada ići na daljnje konzultacije među državama članicama, a konačni oblik inicijative ovisit će o ishodu rasprava na summitu.
