Austrijski list Der Standard objavio je tekst u kojem se navodi da hapšenje Milorada Dodika "nije vrijedno truda" jer bi, čak i da bude uhapšen, mogao provesti najviše dva mjeseca u pritvoru.
U jednom dijelu teksta koji potpisuje Adelheid Wölfl stoji da u SIPA-i postoji bojazan da bi Dodikovo obezbjeđenje moglo upotrijebiti silu u slučaju njegovog hapšenja.
"Teoretski, SIPA bi mogla zatražiti pomoć vojne misije EUFOR-a, koja bi trebala osigurati podršku u slučaju sukoba. Međutim, čini se da je EU već poručila bosanskim vlastima da ne mogu računati na njenu pomoć, iako EUFOR prema svom mandatu ima obavezu osigurati stabilno i sigurno okruženje", stoji u tekstu.
U nastavku se dodaje da "Evropska unija očito nastoji izbjeći odgovornost za stanje u BiH, smišljajući različite izgovore".
"Tako se navodi da je odluka o Dodikovom pritvoru donesena na osnovu dekreta visokog predstavnika Christiana Schmidta, čije ovlasti pojedine zemlje EU osporavaju. Također se tvrdi da bi Dodik, čak i ako bude uhapšen, mogao provesti najviše dva mjeseca u istražnom zatvoru, što EU ne smatra vrijednim truda", stoji u tekstu.
Dodatno se izražava zabrinutost da bi "nasilje pri njegovom hapšenju moglo izazvati reakciju nove desničarske administracije u Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi mogla stati na njegovu stranu".
Zašto je ovakav stav EU, ako je istinit, pogrešan na više nivoa?
Suština pravne države ne leži nužno u broju dana koje će neko provesti iza rešetaka, već u jasnoj poruci da institucije postoje, da imaju snagu i da su njihove odluke obavezujuće za sve. Bosna i Hercegovina mora pokazati da njene pravosudne institucije nisu fikcija, već realna snaga koja garantuje vladavinu prava i jednakost svih građana pred zakonom.
Dodikovo sistematsko podrivanje državnih institucija, odbijanje poštivanja sudskih odluka i otvoreni separatizam predstavljaju direktan udar na ustavni poredak zemlje. Ako takvo ponašanje ostane nekažnjeno, šalje se opasna poruka da je zakon u Bosni i Hercegovini selektivan i da moć pojedinca može nadjačati institucije države.
Ali pitanje Dodikovog hapšenja nije samo pitanje trenutne pravne i političke situacije – ono je presedan za budućnost. Svaka država koja ozbiljno shvata sebe i svoje institucije ne smije dopustiti da napad na njen ustavni poredak prođe nekažnjeno. Ako se danas ne postavi granica, sutra će je biti još teže uspostaviti.
Ne radi se, dakle, o tome koliko bi Dodik proveo u pritvoru. Radi se o tome da li će Bosna i Hercegovina potvrditi da je država koja ima snagu da provede vlastite zakone i zaštiti svoj ustavni poredak. U protivnom, otvaraju se vrata za nove pokušaje destabilizacije, ne samo od strane Dodika, već i od svih budućih političkih aktera koji bi poželjeli testirati granice državne moći.
Hapšenje Milorada Dodika, zbog svega ovoga i još mnogo čega, nije samo pitanje pravde, nego pitanje opstanka pravne države. I zbog toga je ne samo "vrijedno truda", već apsolutno nužno.
