
Nedavno su hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu učestvovali u panelu u Briselu, gdje su zataškavali kontroverzna pitanja vezana za terorizam i nacističke kolaboracioniste iz hrvatske historije.
Željana Zovko, predstavnica Hrvatske demokratske zajednice, prisustvovala je prošle sedmice seminaru u sklopu serije skupova Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu, piše Euronews.
Prema premisi panela, oni su se fokusirali na tajne službe bivših komunističkih nacija, jer "totalitarni režimi iz prošlosti možda više ne postoje, ali njihove tajne službe i mreže žive", rekla je Zovko.
Na događaju je izlagala Zdravka Bušić, članica Hrvatskog narodnog otpora ili Otpora tokom 1970-ih, ekstremno desničarske organizacije odgovorne za nekoliko terorističkih napada širom svijeta.
„Sigurna sam da će ona [Bušić] svojim znanjem i ličnim iskustvom po ovom pitanju značajno doprinijeti ovom seminaru“, kazala je Zovko.
Otpor je osnovao Vjekoslav "Maks" Luburić, ozloglašeni brutalni šef nekoliko koncentracionih logora pronađenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), nacističkoj marionetskoj državi koja je ekzistirala na području današnje Hrvatske, dijela Bosne i Hercegovine i dijelova Srbije tokom Drugog svjetskog rata.
Zdravkin brat je u septembru 1976. godine sudjelovao u otmici aviona Trans World Airlinesa koji je išao iz New Yorka u Chicago i podmetnuo bombu na Grand Central Station u New Yorku, zahtijevajući da se molba za nezavisnost Hrvatske ne objavljuje u vodećim američkim listovima.
Avion je preusmjeren za Montreal, a zatim za Newfoundland, gdje je pušteno 35 putnika. Nakon pregovora sa američkim ambasadorom u Parizu, napadači su se predali.
Njujorški policajac poginuo je prilikom pokušaja deaktiviranja bombe, a počinioci su osuđeni.
Zašto je Zdravka Bušić govorila u Evropskom parlamentu?
Vijeće je apeliralo na otvaranje državnih arhiva bivših komunističkih tajnih službi, "kako bi se moglo u potpunosti istražiti i baviti postojećim strukturama iz komunističkog doba i njihovim zločinima".
Bušić i njen brat rehabilitovani su nakon pada Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti Hrvatske. Bila je zastupnica u Hrvatskom saboru i europarlamentarka nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine.
Bušićeva se u svom izlaganju osvrnula na djelovanje Državne bezbjednosti Jugoslavije ili UDBA-e, koju je optužila za činjenje gnusnih zločina, uključujući zatvaranje, mučenje i ubijanje onih za koje se smatra da se bave „neprijateljskim aktivnostima protiv države“.
“Mnogi pojedinci mlade hrvatske generacije smatrali su da je stvaranje nezavisne i demokratske države Hrvatske od presudne važnosti”, objasnila je na skupu.
Bušić je propustila da se direktno osvrne – pa čak ni da spomene – aktivnosti u kojima su ona, njen brat i njen suprug sudjelovali i za koje su osuđeni.
Bušić je insistirala da "biološki potomci i ideološki sljedbenici [komunista] imaju veliku moć u modernoj eri" i da je komunistička ideologija ostavila "jasnu kontaminaciju" u hrvatskom društvu.
Iako se na prvi pogled tema rasprave može činiti razumnom, ono što Bušić i drugi govornici nisu uspjeli da se pozabave je činjenica da razgovor o komunističkim zločinima i dalje predstavlja zvižduk u krajnjoj desnici za ultranacionaliste i nacističke apologete koji promiču ideje da podstiču diskriminaciju danas.
Teme razgovora imaju za cilj da podstaknu strahove i opravdaju njihova uvjerenja, kaže Michael Colborne, novinar i istraživač Bellingcata koji je opširno pratio Hrvatsku i Balkan.
“Oni iskorištavaju antikomunistički osjećaj koji razumljivo postoji ne samo u bivšim komunističkim ili socijalističkim zemljama, već i na drugim mjestima”, rekao je Colborne za Euronews.
“To je oduvijek bila taktika krajnje desnice, koja datira još od prvobitnih fašista glavnog grada u Italiji: iskoristiti strahove i nesklonost ljudi prema komunizmu – stvaran ili percipiran, opravdan ili ne – i ponuditi sebe i svoje ideje kao jedine stvar koja ih može zaštititi”, nastavlja on.
“Postoji nevoljkost da se ti zločini otvoreno osude jer se smatra da potkopavaju sam identitet i sigurnost nacije”, objasnio je on.
Prema Kolbornu, mnogi ljudi neće moći da shvate da su za mnoge zemlje u centralnoj i istočnoj Evropi „njihov identitet i samo njihovo postojanje bili ugroženi u različitim periodima njihove novije istorije.’’
Zovko je u martu učestvovala u organizaciji događaja u Evropskom parlamentu u čast nadbiskupa Alojzija Stepinca. Iako neki tvrde da je Stepinac spašavao pripadnike lokalne židovske populacije dok je bio na toj funkciji za vrijeme nacističke države Hrvatske, on nikada nije osudio nacistički režim i bio je rani pobornik rasnih zakona usmjerenih na židovsko stanovništvo.