Što više koristimo mozak na poslu, to bolje naše pamćenje i mozak funkcionira kasnije u životu, pokazalo je istraživanje objavljeno u srijedu u Neurology, medicinskom časopisu Američke akademije za neurologiju.
Istraživanje sprovedeno u Norveškoj proučavalo je 7.000 ljudi sa 305 različitih poslova i posmatralo koliko su morali da koriste mozak u svom radu, navodi se u saopštenju Američke akademije za neurologiju.
„Ispitivali smo zahtjeve različitih poslova i otkrili da je kognitivna stimulacija na poslu u različitim fazama života – tokom 30-ih, 40-ih, 50-ih i 60-ih godina – bila povezana sa smanjenim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja nakon 70 godina. rekla je autorka studije, dr. Trine Holt Edwin, iz Univerzitetske bolnice u Oslu.
"Naši nalazi ističu vrijednost rada koji zahtijeva složenije razmišljanje kao način održavanja pamćenja i razmišljanja u starosti", nastavio je.
Istraživači su mjerili kognitivnu stimulaciju ljudi koji su radili više fizičkih zadataka, kao što su rukovanje opremom ili rad u fabrici, i upoređivali je sa kognitivnom stimulacijom ljudi koji su radili na poslovima gdje su morali analizirati informacije i interpretirati ih drugim ljudima.
Rizik od kognitivnog oštećenja se povećava ako rad nije zahtjevan za mozak
Posao koji je rezultirao najvećom kognitivnom stimulacijom bio je podučavanje, a posao sa najnižom kognitivnom stimulacijom bio je zaštitar ili poštar, pokazuje istraživanje.
Kasnije su testirali pamćenje i kognitivne sposobnosti učesnika starijih od 70 godina. Studija je otkrila da ljudi koji rade na poslovima s najnižim kognitivnim zahtjevima imaju 66% veći rizik od blagog kognitivnog oštećenja u odnosu na one koji su radili na poslovima s većim kognitivnim zahtjevima.
"Ovi rezultati pokazuju da rad, koji izaziva vaš mozak tokom vaše karijere, igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od kognitivnih oštećenja kasnije u životu", objasnio je Edwin.
Studija iz 2016. pokazala je da sljedeći poslovi pomažu u održavanju zdrave moždane funkcije: menadžer, učitelj, advokat, socijalni radnik, inženjer, fizičar, doktor, zubar i farmaceut. Osim toga, studija objavljena u Lancetu prošle godine otkrila je koji poslovi izlažu ljude najvećem riziku od demencije. Ova zanimanja uključuju prodavače, njegovatelje, poljoprivrednike i stočare.
